STAZA KOJOM SE PATRIJARH PAVLE IZLEČIO Lekari mu predvideli samo nekoliko meseci života, a on se molio i doživeo isceljenje (VIDEO)
Šumovita planinska staza nekad je bila jedini i najkraći put kojim su meštani Gornje Trepče stizali do manastira Vujan. Ali po svedočenju starih tuda je prolazio i najvoljeniji srpski patrijarh Pavle koji je ovde proveo deo svog monaškog života i u ovoj nadeleko poznatoj božijoj kući se izlečio od tuberkuloze 1946. godine.
“Pričali su mi da je tim putem išao peške od manstira do lekara u banju Gornju Trepču. Mi smo kao deca ovuda prolazili i nadali se da ćemo ga možda sresti”, priča stari meštanin sela Gornja Trepča.
Iako su mu lekari predviđali samo nekoliko meseci života, tad iskušenik u manastiru Gojko Stojčević, a kasnije srpski patrijarh Pavle, doživeo je isceljenje. U znak zahvalnosti ručno je izrezbario mali drveni krst koji se i danas čuva u manastirskoj riznici kao svetinja.
U ovom šumadijskom selu ponosni su što je patrijarh ozdravio upravo ovde i da se to ne bi zaboravilo meštani su pokrenuli inicijativu da se staza kojom je prolazio nazove po njemu – Staza patrijarha Pavla.
“To je staza zdravlja i staza isecelenja. Siguran sam da za Srbe ima simboličku vrednost. Treba da pratimo stazu patrijarhu Pavla i kao pojedinci i kao narod. Sama šetnja ovuda ima lekoviti značaj i daje mir”, kaže meštanin Milinko Gojković.
Staza koja spaja manastir Vujan i Atomsku banju Gornju Trepču dugačka je 4,5 kilometara i predstavlja prirodnu oazu na obroncima Vujna.
“Kad bi staza postala prohodna siguran sam da bi to još više upotpunilo naš sadržaj i pružilo gostima nezaboravno iskustvo. Neophodno je da se reše imovinsko pravni odnosi i onda da se krene sa radovima na obeležavanju”, izjavio je Slavko Milenković, direktor Atomske banje Gornja Trepča.
Ali, dok staza ne bude prohodna do manastira Vujan može se stići samo Ibarskom magistralom.
Izvor: RINA
DRAGULJ U SRCU SRBIJE Vodena pećina koju MORATE videti, speleolozi su istražili samo njenih prvih 200 metara, za ostatak se čekaju ronioci (FOTO)
Arilje - Iako nije poznata kao Tara i Uvac, reka Panjica koja protiče kroz sela u blizini Arilja pravi je turistički biser koji je od strane posetilaca prepoznat tek pre nekoliko godina, kada su se usled pandemije mnogi upustili u istraživanje predela u Srbiji. Doboko usečen kanjon jedan je od najlepših u ovom kraju i predstavlja pravo blago očuvane, netaknute prirode. Kroz tok Panjice vodi vas staza dugačka oko 1.000 metara, a sve one koji se odluče da je prepešače na samom kraju očekuje nagrada, jer se tu nalazi jedinstvena Vodena pećina.
IDEALNO ZA PRAZNIKE Vodopad Veliki Buk i prelepa priroda Resave, dva sata vožnje od Beograda (FOTO)
Vodopad Veliki Buk, poznat i kao Lisine, je jedan od najvećih vodopada u Srbiji. Nalazi se na obroncima planine Beljanica u istočnoj Srbiji.
Prolećni safari oko Ribničkog jezera, a Gold gondola radi sat vremena duže: Zlatibor već rezervisan za praznike, turisti mogu da uživaju u brojnim sadržajima
Jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji za oredstojeće praznke, svakako će biti planina Zlatibor, a u prilog tome svedoči i to što su skoro svi smeštajni kapaciteti popunjeni i traži se krevet više. Spremna da primi goste, ali i obezbedi im nezaborvne momente svakako je i najduža Gold gondola.
FENOMENALNO Još jedno JEZERO u srcu Zlatibora, za UŽIVANJE I REKREACIJU!
Čajetina - Nakon jezera na Kraljevom trgu i Ribničkog jezera srcu planine, Zlatibor dobija još jednu vodenu atrkaciju, a u pitanju je planirano podizanje gravitacione betonske brane na živopisoj lokaciji Krst, a sve u cilju stvaranja akumulacije za rekreativne svrhe.
Ne bih ovaj pogled na Kablar menjao ni za pogled sa Ajfelovog tornja: Nastavnik muzike vratio se u rodno selo, Radovan u Gornjoj Gorevnici napravio pravi raj
Gradsku vrevu i sivilo asfalta nastavnik muzike iz Čačka, Radovan Tanasijević, odlučio je da zemeni vedrim nebom i cvrkutom ptica. Vratio se u svoje rodno selo Gornju Gorevnicu i na imanju svojih predaka napravio pravi mali raj, za oči i za dušu. Na ognjištu je obnovio sve kao što je bilo nekad, kao što su to činili naši preci.
Komentari(0)