
STARA SRPSKA VEROVANJA O BOŽIĆU Jednu stvar nikako ne biste smeli da uradite na ovaj praznik
Ekipa Lepote Srbije vam želi srećan Božić! Hristos se rodi!
Ekipa Lepote Srbije vam želi srećan Božić! Hristos se rodi!
Mnogi etnolozi ističu značaj tradicionalnog jelovnika tokom Badnje večere
Pravoslavna crkva danas obeležava Tucindan, narodni praznik koji se uvek proslavlja 5. januara, odnosno dva dana pred Božić, vreme kada se tradicionalno vraćaju dugovi da čovek ne bi bio dužan sve do sledećeg Božića.
Krsna slava je verski običaj koji se zadržao u srpskom narodu, jedan je od najvažnijih praznika koji okuplja porodicu, a koji veliča određenog sveca, čuvara tog doma.
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju Detinjce, jedan od najlepših i najzanimljivijih porodičnih praznika.
Naši stari pridavali su pažnju mnoštvu običaja kako bi rešili mnoge životne situacije, a dobre prilike u kući umnožili. Jedan takav običaj vezan je za prizivanje bogatstva.
Srpska kultura prepuna je različitih običaja, za koje nove generacije, pogotovu one iz urbanih sredina nisu ni čule, dok ih se se u nekim krajevima još uvek pridržavaju.
U narodu je duboko ukorenjeno verovanje da čak i najsitnije promene na telu, kao što su svrab dlana ili igranje oka nose neko značenje.
U najviše slučajeva brak se sklapao prema sporazumu i želji roditelja, a u nekim slučajevima momak i devojka se nikada nisu ni videli. Muški celibat smatrao se ravno smrtnom slučaju
Po jednom starom verovanju, na samrtnoj postelji, onaj koji bi uz umirućeg bio do poslednjeg časa je njegov kum
Umreti se mora, stoga tzv. sprovodni biznis nikada nije upoznao šta je to reč "kriza".
Rođendan je važan dan za našu energiju. To bi trebalo da bude dan radosti, slavlja, dobrih vibracija, trenutak kada se možete još više povezati sa sobom.
Običaj koji je najtraumatičniji za svaku mladu. Zabranjen seksualni odnos između svekra odnosno pater familijasa i snaje, koji se javlja zbog seksualne nezrelosti ili odsutnosti sina.
Današnju formu slava konačno je uobličio mitropolit Srbije Mihailo 1862. godine. Danas, pored porodične slave, postoje i crkvene, seoske zavetine, gradske, pa čak i stranačke ili zanatlijske slave
Ovako se nekada kuvalo i jelo: Odraslim muškarcima se sipalo najviše, ženama manje, a deci još manje!
Srpske svadbe su skup religijskih, mitoloških i magijskih radnji, protkanih folklornim sadržajima. Na iste se poziva rakijom, odnosno buklijom, umesto putem pozivnice.
Naši stari pridavali su pažnju mnoštvu običaja kako bi rešili mnoge životne situacije, a dobre prilike u kući umnožili. Jedan takav običaj vezan je za prizivanje bogatstva.