
Otpevao pesmu "Đurđevdan" i otkrio njenu najveću tajnu: Ovo nažalost nikada nisam napisao na ploči... Evo šta se krije iza jednog stiha
Goran Bregović otkrio je jednom prilikom šta se krije iza stihova pesme Đurđevdan.
Goran Bregović otkrio je jednom prilikom šta se krije iza stihova pesme Đurđevdan.
Veruje se da se najvažniji običaji za Đurđevdan moraju ispoštovati.
Starinska banica sa sirom sa juga Srbije svima po ukusu
„Moj otac je bio moj prvi učitelj, moj uzor. Njegov glas i danas čujem kada razmišljam o moralu, disciplini i radu. Nije me učio nauci, ali me je učio kako da mislim.“
Prepoznatljiva je po intenzivno crvenim mladim listovima koji kasnije prelaze u tamnozelenu boju, što je čini izuzetno dekorativnom tokom cele godine
MHE „Vučje“, nedaleko od Leskovca, sagrađena je 1903. godine i nikad nije prestajala s radom, pa je i danas u sistemu EPS i proizvodi struju
Đina iz serije "Srećni ljudi" vratila se u javnost nakon duge pauze.
Prema starim verovanjima običaji za dan uoči Đurđevdana određuju kakva će nas sreća pratiti.
Prisetite se deserta koji je bio popularan 70- ih godina
U nekim selima centralne Srbije, devojke su u maju nosile koren peršuna u maloj platnenoj torbici, blizu srca. Verovalo se da ako se čuva u tišini i ne spominje, taj koren „vezuje pogled za pogled“ i čuva voljenog od udaljavanja.
U narodnom predanju, ognjište nije bilo samo mesto kuvanja i toplote. Ako bi se ujutru u pepelu pojavio trag koji ne pripada nikome iz kuće, verovalo se da je neko došao noću – tiho, bez tela, ali sa porukom.
U narodnim verovanjima Srbije, posebno u planinskim krajevima, sekira nije služila samo za drva. Uveče bi se stavljala ispod kreveta bolesnika ili deteta koje sanja ružno, da „preseče sen“, umiri duh i zadrži dušu u telu.
U srpskoj narodnoj tradiciji, zdravac ubran na Đurđevdan ima posebnu moć. Taj dan i ta rosa, verovalo se, „zapečate snagu biljke“ i pretvaraju je u zaštitnika doma, zdravlja i porodičnog mira.
U narodnoj tradiciji Srbije, noći koje slede odmah nakon Đurđevdana smatrane su posebno otvorenim za poruke. Verovalo se da onaj ko tih dana noću sam izađe i pogleda zvezde – može dobiti znak o onome što mu predstoji.
U selima Šumadije, za Đurđevdan i u danima nakon njega, mesio se poseban kolač sa koprivom i domaćim kvasom. Nije bio ni pogača ni proja – već obredni hleb koji se nije sekao nožem, već lomio rukama, uz želju za zdravlje kuće.
Josip Broz Tito preminuo je 4. maja 1980. godine. Njegov lični lekar otkrio je detalje o tajnoj proceduri lečenja.
Kad je umro, posmrtni ostaci Deismira Stanojevića su kremirani i sahranjeni