
Puckavac pogača sa kačavaljem: Korica hrskava, a unutrašnjost mekana i vazdušasta, probajte ovaj vrhunski recept
Kačkavalj i pavlaka daju joj poseban ukus i sočnost.
Kačkavalj i pavlaka daju joj poseban ukus i sočnost.
Danas slavimo treći dan Vaskrsa, u narodu poznat kao Svetli Utorak koji se smatra najsrećnijim danom u godini
Treći dan Vaskrsa se praznuje kao jedan od srećnijih, najsvetlijih dana u godini
U srpskoj tradiciji, fotografija nije samo uspomena – već duhovni otisak. Zato se ne baca, ne cepa i ne ostavlja među đubretom.
U srpskoj tradiciji postoje predmeti koji se posle zalaska sunca ne smeju davati iz ruke u ruku – jer se veruje da prenose svađu, nesreću ili gubitak
Postoje narodne pesme koje niko ne zna napamet, ali svi znaju kada se pevaju – samo tada, i nikad više
U Srbiji i dalje postoje mesta gde frula nije koncertna atrakcija, već deo svakodnevice – svira se uz stado, vruć hleb i zalazak sunca
Postoje tačke na mapi Srbije gde ni korak ne odjekne, ni vetar se ne čuje – a narod veruje da se tamo “čuje ono što je u tebi”
Zašto su se devojke polivale vodom, gde se to i dalje radi – i kakve veze ima sa starim slovenskim prolećnim kultovima
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog, koji se nalazi 30 kilometara južno od Vranja, danas obeležava 950 godina postojanja i sedam vekova od upokojenja kralja Milutina, koji ga je u 14. veku obnovio.
Srpski narod poznat je po mnogobrojnim običajima i verovanjima, a i danas se sprovode. Mnoga verovanja uglavnom se poštuju u seoskim sredinama, a naročito ih se pridržavaju stariji meštani.
Priskačemo u pomoć svim domaćicama koje muku muče sa nepojedenim uskršnjim jajima
Njena priča je divna, iako sam početak nije bio obećavajući
Vaskrs, praznik nad praznicima, dan kada je Hristos pobedio smrt i darovao život večni – u našem narodu se ne proslavlja samo u nedelju. Slavi se i ponedeljak. A i utorak. Jer, kako kaže narod: „Ovako velika radost ne može da stane u jedan dan!“.
Drugi dan Uskrsa, poznat i kao Uskršnji ponedeljak ili Vodeni ponedeljak, ima posebnu važnost kod pravoslavnih vernika.
Verovanje u moć drveća staro je koliko i čovečanstvo. Nekad su se i njima podizali hramovi, a ljudi su se molili za zdravlje i sreću.
Autor numere je Dragiša Nedović koji je ostavio značajan trag u muzičkoj istoriji bivše Jugoslavije i brojne hitove