
OVU TAJNU PESME "VIDOVDAN" SKORO NIKO NE ZNA: Bila je želja najvoljenijeg Srbina
Goca, koja je bila Zaharova supruga, smatra da je u pitanju i druga himna našeg naroda
Goca, koja je bila Zaharova supruga, smatra da je u pitanju i druga himna našeg naroda
Na najvišoj tački Fruške gore, kao čuvar prošlih vremena i ideala, stoji monumentalni simbol borbe protiv fašizma – delo vajara Sretena Stojanovića koje i dalje diše otporom
Zadužbina plemića, utočište patrijarha, svetilište naroda – mesto gde istorija, vera i umetnost i dalje dišu istim dahom
Susret dve zaštićene vrste na ravnici – prizor koji pokazuje koliko priroda može biti skladna kad joj damo prostora
Stražar nad Dunavom koji pamti vekove
Bogato oslikana kupola i monumentalni polijelej simbolizuju večnost, Hrista kao svetlost sveta i božanski poredak
U tišini crkve, plamen sveće nosi poruku – jedna molitva za zdravlje, druga za mir duše
U našem narodu ustaljeno je verovanje da se na slavu ne zove, što danas, međutim, nije slučaj. Kako kaže otac Gligorije Marković, to je stvar praktičnosti.
Gotovo svakodnevno se u Srbiji koristi izraz "Košta kao Svetog Petra kajgana".
Slavna pesnikinja se prvi put poljubila sa 35 godina.
Prezime ili porodično ime, rođenjem nasleđujemo od predaka. Uz ime koje nam daju na rođenju i koje predstavlja našu ličnost i nas same, prezime označava poreklo, korene i tradiciju
Šta sve treba da ispoštuju oni koji slave slavu?
Njihove boje nisu samo za ukras – šareni konji u srpskoj tradiciji nose sa sobom simbole snage, magije i odanosti
Stara verovanja i narodni običaji koji i danas žive u našim kuhinjama
Kad je u januaru 1920. godine prešao u zasluženu penziju, vojvoda Stepa Stepanović odbio je državnu penziju od 3 000 dinara jer ju je smatrao prevelikom. Umesto toga, tražio je da mu država na dar pokloni samo njegovog starešinu—kobilu Vilu—konačno spasujući je od odstreljenja
Rođen je u Šapcu 1. marta 1891. godine u porodici imućnog jevrejskog lekara Josifa Vinavera, koji je u ovaj gradić u Mačvi došao iz Poljske i doneo rendgen aparat, pa ga učinio prvim rendgenološkim centrom na Balkanu
Vladika Nikolaj oštro je osuđivao naviku mnogih vernika, koji deci odmah po rođenju, stavljaju crveni konac oko ruke.