
ŠTA SE RADI SA SVEĆOM POSLE SLAVE? Ispoštujte sledeća 2 običaja kako ne biste "naljutili sveca"
Malo ko je upućen u to šta se dešava nakon što se slava završi
Malo ko je upućen u to šta se dešava nakon što se slava završi
Momčilo Momo Kapor je bio i ostao jedan od najpoznatijih srpskih književnika i slikara
Javor je jedno od drveća kojem su u srpskoj tradiciji i mitologiji pripisivana posebna, gotovo sveta svojstva. Kroz vekove, ovo drvo bilo je povezano sa brojnim običajima, ritualima i verovanjima, zauzimajući važno mesto u narodnoj kulturi i predanjima.
Vrba je jedno od drveća koje je u srpskoj tradiciji zauzimalo posebno, gotovo mistično mesto. Kroz istoriju, narodna verovanja i običaji duboko su se povezivali sa ovim drvetom, pripisujući mu moći isceljenja, zaštite i simboliku novog života.
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
Isidora Sekulić, jedna od najvažnijih srpskih književnica, poznata po svojoj dubokoj refleksiji, izvanrednoj erudiciji i osebujnom stilu, dugo je intrigirala čitalačku publiku svojom povučenošću i enigmatičnošću. Međutim, prava senzacija dogodila se kada je decenijama nakon njene smrti otkriven dnevnik, koji je bacio potpuno novo svetlo na njen unutrašnji svet i stvaralaštvo.
U starim srpskim predanjima, vrganj nije bio obična pečurka. Smatralo se da ova pečurka ima posebnu sposobnost da „govori“ i otkriva tajne prirode onima koji je pronađu na specifičan način. Danas gotovo niko ne zna zašto su naši preci vrganj smatrali toliko važnim, ali narodne legende i dalje prenose ovu neobičnu simboliku.
Artemiza Hristić, je bila poznata kao ljubavnica kralja Milana Obrenovića, sa kojim je imala vanbračnog sina Đorđa.
Bajalice su vekovima predstavljale važan deo tradicionalne narodne medicine Srbije. Stare žene, koje su ih koristile, smatrane su čuvarima tajanstvenog znanja o isceljivanju bolesti kroz reči, molitve i rituale, prenošene s generacije na generaciju.
Uskrs je jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika koji je u srpskoj tradiciji ispraćen mnogim običajima i verovanjima. Među njima posebno mesto zauzima verovanje u vaskršnji oganj i tzv. „neizgorelu sveću“, čiji su se plamen i ponašanje pažljivo pratili radi predskazivanja budućnosti i zaštite doma.
U srpskoj tradiciji postoje brojna verovanja vezana za vodu, a posebno mesto zauzima prvi potok nastao od otapanja snega u proleće. Naši preci verovali su da ova voda poseduje čudesnu moć isceljenja, pročišćenja i čak predskazivanja budućnosti.
Jedan od najlepših srpskih prolećnih praznika, Spasovdan, obeležen je brojnim običajima, a jedan od najpoznatijih je branje brezovih grana i njihovo postavljanje na ulaze u kuće. Iza ovog običaja krije se duboka simbolika čišćenja, obnove i zaštite domaćinstva od svega negativnog.
Jovan Dučić, jedan od najznačajnijih srpskih pesnika, poznat je po svojoj lirici koja odiše dubokom emotivnošću i filozofskim promišljanjima. Međutim, manje je poznato kako je u vreme nacističke okupacije uspeo da sačuva svoje rukopise, među kojima je bila i pesma za koju se dugo smatralo da je zauvek izgubljena.
Desanka Maksimović oduvek je slovila za odmerenu damu, te je upravo tako reagovala i na svaku neprijatnu situaciju, što je imalo neverovatan efekat na druge! Mnogo veći od drame i vike!
Najlepši buket cveća na tvojoj svadbi je onaj u tvojim rukama a to je bidermajer, on predstavlja štafetu sreće ili prenosni pehar, koji ćeš proslediti dalje, sa najboljim željama.
Pesma "Bože pravde" je nastala 1872. godine za potrebe predstave "Markova sablja", a kao inspiracija poslužila mu je "Jututunska narodna himna" Jovana Jovanovića Zmaja
Vladeta Jerotić nas je svojim radom neprestano podsećao da zdravlje ne obuhvata samo fizičko stanje, već i duševno blagostanje. Smatrao je da su psihosomatske bolesti temelj gotovo svih zdravstvenih problema – od obične prehlade do najtežih oboljenja.