Miloš Crnjanski i beogradske šetnje: Grad koji je ušao u njegove stihove
Kako su beogradske ulice, obale i kafane postale inspiracija jednom od najvećih srpskih pisaca
Kako su beogradske ulice, obale i kafane postale inspiracija jednom od najvećih srpskih pisaca
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
Legendarna improvizacija glumca koja je publiku dovela do suza od smeha
Kako su naši stari 27. avgusta palili sveće i kuvali lekovite napitke da bi spremni dočekali jesen
Priča o kralju koji je, posle nesreće na lovu, formalno abdicirao, ali je iz senke nastavio da vlada Srbijom i Bosnom
Beograd ima više od 2.500 ulica, ali samo mali procenat nosi imena žena. Ta retka imena pričaju priče o vladarkama, književnicama, revolucionarkama, umetnicama i narodnim junakinjama – i svaka od njih nosi sloj istorije koji prolaznici retko znaju.
Da li i Vi pravite ovu grešku?
Vrlo su rezervisane u odnosu sa drugim ljudima
U samom srcu Beograda, nedaleko od Trga Nikole Pašića i Tašmajdanskog parka, prostire se Ulica Majke Jevrosime – prometna gradska saobraćajnica koja u svom imenu nosi priču o majci koja je postala simbol patriotske žrtve.
Na vrhuncu leta 1330. godine, kod grada Velbužda (današnji Ćustendil u Bugarskoj), odigrala se bitka koja je odredila političku i vojnu sudbinu Balkana za naredne decenije.
Na obroncima Stare planine, u vlažnim šumama i pored planinskih potoka, u proleće se pojavljuje biljka koju mnogi nazivaju sremuš ili divlji beli luk (Allium ursinum).
Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.
Kada se osmanska vojska pod vođstvom velikog vezira Kara Mustafe 1683. godine našla pred zidinama Beča, istorija Evrope našla se na prekretnici. Bitka za Beč često se prikazuje kao sukob između Habsburške monarhije i Osmanlijskog carstva, uz pomoć poljskog kralja Jovana Sobjeskog. Međutim, retko se pominje da su u toj borbi učestvovali i Srbi – kao hajduci, pomoćne čete i vodiči kroz Balkansko zaleđe, koje je bilo ključno za protivudar savezničkih snaga.
Potiče iz staroslovenskog jezika
U narodnom predanju, postojala je biljka koja može da otključa svaku bravu, razveže svaki čvor i razbije svaki okov – raskovnik. Iako njeno postojanje nikada nije naučno potvrđeno, raskovnik je ostao snažan simbol oslobađanja, unutrašnje snage i duhovnog ključa koji otključava nevidljiva vrata.
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.