SVADBENI OBIČAJI: Zašto mlada obavezno mora da stoji sa mladoženjine leve strane?
Običaj da mlada na venčanju stoji sa mladoženjine leve strane potiče još od davnina.
Običaj da mlada na venčanju stoji sa mladoženjine leve strane potiče još od davnina.
Narodna verovanja i običaji koji ih prate prisutni su u svakom segmentu života kod Srba.
Kako su se svadbe nekada organizovale u Srbiji, ilustruje slika koja je, kako u opisu fotografije piše, nastala tridesetih godina prošlog veka u užičkom kraju. Dobro pogledajte sliku, šta ste prvo primetili?
PITANJE koje izaziva česte nedoumice
Ljubica Vukomanović rođena je u srcu Šumadije, u Srezojevici, 14. januara 1785. godine. Bila je ćerka Radosava i Marije Vukomanović.
Filmovi koji su oslikavali istorijske periode, oblikovali nacionalni duh i mišljenja generacija. Neke od njih zovemo klasici neki će to tek da postanu.
Ispostavilo se da ima neke istine u svemu ovome
Takođe, može se povezati s osobom koja se meša u različite stvari ili koja je naivna ili nezrela.
Tumačenje snova spada u jedna od najstarijih proročanstava o sudbini i o tome su napisanje mnoge knjige.
Običaj prenošenja mlade preko praga već vekovima se poštuje kod Srba,a nekako je uspeo da se održi i do današnjih dana. Iza ovog običaja krije se jedna vrlo zanimljiva simbolika.
Običaji nalažu da domaćin upali slavsku sveću neposredno pred rezanje kolača. Pre nego što to učini, trebalo bi da se prekrsti, pomoli, pomene Boga i sveca kojeg slavi, poljubi sveću i onda je upali.
Tradicija dekorisanja svadbenog veselja cvećem datira još od 400. godine pre naše ere. Tadašnje mlade nosile su venčiće od cveća i travki na glavi, a verovalo se imaju magičnu moć da teraju zle duhove.
Obedovanje je predstavljalo važan čin u srpskom narodu i za njega su vezani mnogi običaji i verovanja.
Danas je veoma jednostavno saznati pol deteta već u petom mesecu trudnoće. Međutim, mnogi roditelji su radoznali i želeli bi odmah da saznaju da li je njihovo dete dečak ili devojčica. Ranije, dok medicina nije bila napredna kao danas, pol deteta se mogao samo pretpostaviti. Tada su se razvila mnoga narodna verovanja kojima se “otkrivalo” da li je beba muško ili žensko.
Srpski jezik ima veliki broj tuđica koje se upotrebljavaju u svakodnevnom govoru. Turcizmi i anglicizmi su najzastupljeniji, ali da li ste se ikad zapitali kog su porekla reči keva ili čak šešir? Ako niste, otkrićemo 'tajnu' - u pitanju su reči albanskog porekla. A postoje još mnoge koje su deo našeg rečnika, a da nismo nikad ni pretpostavili u kom jeziku su im koreni.
Evo kako treba da ugasite slavsku sveću
Pravoslavni hrišćani danas obeležavaju dan kada se upokojila Prepodobna mati Paraskeva, jedna od najvećih svetiteljki srpskog porekla koja je u narodu čuvena kao sveta Petka