Narodna biblioteka Srbije (National Library of Serbia) je jedna od brojnih zgrada koja je stradala u bombardovanju nemačke avijacije 6. aprila 1941. Tog dana, 484 nemačka bombardera izvršila su četiri naleta i zasula prestonicu kraljevine Jugoslavije sa 440 tona bombi. U tom razornom napadu, Narodna biblioteka je pretrpela ogromne gubitke.
Zgrada broj 14 na Kosančićevom vencu, tadašnja Narodna biblioteka Srbije, bila je glavna meta nacističkog bombardovanja.
Zgrada je pogođena zapaljivim bombama u 16 časova, a požar je trajao nekoliko dana. Ruševine su se pušile mesecima.
Uništeni su do temelja sama zgrada, svi inventari i katalozi, knjižni fond od 500.000 svezaka, zbirka od 1.424 ćirilska rukopisa i povelja od 12. do 17. veka, kartografska i grafička zbirka, zbirke časopisa i novina, turskih dokumenata o Srbiji, inkunabule i stare štampane knjige, kao i celokupna prepiska značajnih ličnosti iz kulturne i političke istorije Srbije i Jugoslavije.
Nestali su i kompleti svih srpskih časopisa, almanaha i kalendara, kao i zbirka srpskih i stranih novina.
Ovo je bio pravi primer kulturnog genocida.
Uništenje Narodne biblioteke Srbije od strane nacista predstavlja jedan od najvećih pojedinačnih zločina učinjenih nad kulturnom baštinom u Drugom svetskom ratu na teritoriji Evrope.
Nestalo je neprocenjivo kulturno blago, sakupljano i čuvano vekovima.
Tokom bombardovanja Beograda u Prvom svetskom ratu, deo fonda Narodne biblioteke Srbije takođe je stradao. Knjige su potom preseljene na više mesta u Beogradu, Nišu i Kosovskoj Mitrovici. Deo fonda dospeo je čak i do Sofije, ali je posle rata vraćen.
Ovaj tragičan događaj ostavio je dubok trag na kulturnu baštinu Srbije, a uništenje Narodne biblioteke i dalje se pamti kao jedan od najtužnijih trenutaka u istoriji Beograda i cele zemlje.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Danas je Veliki petak, dan kada se farbaju uskršnja jaja
Pravoslavni hrišćani obeležavaju Veliki petak, u znak sećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti.
Da li treba farbati paran ili neparan broj jaja?
Da li za Vaskrs treba farbati paran ili neparan broj jaja?
Komentari(0)