Juče su obeležene Velike zadušnice, a za ovaj dan vezani su mnogi stari običaji koji se i dalje poštuju. Velike ili zimske zadušnice su najveće i najznačajnje, jer se obeležavaju pred sam početak Vaskršnjeg posta. Datum je promenjiv, ali mahom "padaju" u februaru ili martu.
- U srpskom narodu postoje običaji da se na ovaj dan izlazi na grobove predaka i iznosi hrana. To je jako pogrešno, ali je to toliko ukorenjeno u srpskoj kulturi pa su i sveštenici prećutno reagovali na ovu pojavu. Ono što jedino potrebno odneti na grobove jesu sveća, vino i žito koje se prinosi za žrtve preminulih, kaže etnolog
Snežana Ašanin.
Ona dodaje da se na Zadušnice pšenica nosi u crkvu, u kojoj će sveštenik da osvešta, prelije vinom koje je simbol Hristove krvi i naravno neophodna je upaljena sveća koja je simbol večne svetlosti za naše preminule.
Možda vas zanima:
PROČITAJTE Sve važne običaje koje imaju Srbi posvećene preminulim članovima porodice!
Zadušnice su i većina nas je bila na groblju i kako dolikuje, pomolila se za pokoj duša naših preminulih predaka, ali ovo nije jedini običaj kod Srba vezan za mrtve.
DANAS SLAVIMO ZIMSKE ZADUŠNICE, A OVO OBAVEZNO MORATE PONETI NA GROBLJE: Običaj JE STROG i VERUJE SE SLEDEĆE
Evo šta se radi na dan zadušnica
Možda vas zanima:
PROČITAJTE Sve važne običaje koje imaju Srbi posvećene preminulim članovima porodice!
Zadušnice su i većina nas je bila na groblju i kako dolikuje, pomolila se za pokoj duša naših preminulih predaka, ali ovo nije jedini običaj kod Srba vezan za mrtve.
DANAS SLAVIMO ZIMSKE ZADUŠNICE, A OVO OBAVEZNO MORATE PONETI NA GROBLJE: Običaj JE STROG i VERUJE SE SLEDEĆE
Evo šta se radi na dan zadušnica
Možda vas zanima:
PROČITAJTE Sve važne običaje koje imaju Srbi posvećene preminulim članovima porodice!
Zadušnice su i većina nas je bila na groblju i kako dolikuje, pomolila se za pokoj duša naših preminulih predaka, ali ovo nije jedini običaj kod Srba vezan za mrtve.
DANAS SLAVIMO ZIMSKE ZADUŠNICE, A OVO OBAVEZNO MORATE PONETI NA GROBLJE: Običaj JE STROG i VERUJE SE SLEDEĆE
Evo šta se radi na dan zadušnica
- Ono što je najvažnije jeste da se priprema žito, u narodnu poznato kao koljivo koje se prilaže za duše mrtvih, i zato to zrno pšenice predstavlja žrtvu, a zatim i rađanje novog života i upravo to je taj beskrajni krug, kaže etnolog.
Ovaj praznik se obavezno obeležava subotom jer je to na neki način i dan mrtvih i dan kada se sećamo preminulih.
Izvor RINA
ŠTA ZNAČI KAD SE DETE KRSTI NA OSTROGU: 1 pravilo se STROGO pošuje ili će vas ODBITI, a zbog OVOG poznati tamo hrle
Krštenje u manastiru Ostrog je poseban doživljaj, a jedna žena iz Srbije podelila je svoje predivno iskustvo
NIJE IMAO NI KAP SRPSKE KRVI, ALI JE SVE ŽRTVOVAO ZA SRBIJU! Na kraju svakog ručka govorio je: Živela velika Srbija! (VIDEO)
Rođen je u Šapcu 1. marta 1891. godine u porodici imućnog jevrejskog lekara Josifa Vinavera, koji je u ovaj gradić u Mačvi došao iz Poljske i doneo rendgen aparat, pa ga učinio prvim rendgenološkim centrom na Balkanu
ZABORAVLJENI SPASILAC SRPSKE ISTORIJE: Ono što je on uradio tokom bombardovanja 6. aprila MORA DA UĐE U SVE UDŽBENIKE
Mnogo je nepravedno zaboravljenih i stradalih Srba u prošlosti. Njihova imena današnjim generacijama malo znače, a njihovi podvizi uglavnom su nepoznati ili se prepričavaju na nivou urbanih legendi. Ipak, po veličini podviga i kasnije nepravde koja mu je učinjena jedno ime se naročito ističe - ono profesora i prote Radoslava Grujića.
KAKO JE VOJVODA RADOMIR PUTNIK DOBIO SVOJE NEOBIČNO PREZIME: Nakon ovoga, prenosilo se s kolena na koleno!
O njegovoj vojničkoj karijeri zna se mnogo, ali je poreklo njegovog prezimena manje poznato
UTVRĐENJE GRADINA "Gradila ga prokleta Jerina", fascinantni prizori na vrhu Jelice
Čačak / Lučani - Na jednom od vrhova planine Jelice iznad Čačka, u ataru dragačevskog sela Grab, već stolećima nemilosrdnom zubu vremena, nadmoćnim silama prirode i ljudskom nemaru, odoleva utvrda Gradina. Uzdižući se na planinskom vrhu već zaboravljenog naselja Jeljen, ova legendama obavijena utvrda i dan-danas čuva predanje da je tu „grad gradila prokleta Jerina“, žena Đurđa Brankovića. Prvi iskop na ovom arheološkm nalazištu urađen je pre tačno 40 godina.
Komentari(0)