Manastir Vraćevšnica je smešten u skrovitoj prirodi u blizini Gornjeg Milanovca, veoma blizu konaka kneza Miloša u Gornjoj Crnući. Ako turistički krenete u Šumadiju, nemojte preskočiti posetu ovim mestima, priroda če vas oduševiti, baš kao i istorijski značaj i lepota koja ih krasi. Pored toga, sve češće ljudi hrle manastiru Vraćevšinica jer, kako mnogi svedoče, tamo su našli lek i od najtežih bolesti!
Mati Ana Adžić, svetovno Nadežda Adžić, bila je igumanija manastira Vraćevšnica od 1949.
Život Mati Ane
Mati Ana je bila kći Sretena Adžića, jednog od najpoznatijih srpskih pedagoga i osnivača
Muške učiteljske škole u Jagodini i sama veoma obrazovana.
Po odobrenju svog duhovnog oca, vladike Nikolaja Velimirovića, Mati Ana je svoju mladost posvetila vođenju dečjih hranilišta i sirotišta u izuzetno teškim uslovima koji su tada vladali. Pre Drugog svetskog rata vodila je sirotište u Bitolju, a tokom rata u Trsteniku. Od 1947. godine postaje monahinja, a potom i igumanija manastira Vraćevšnica. U njen rad bile su duboko ukorenjene hrišćanske vrline kao što su trpljenje i ljubav.
Njena posvećenost humanitarnom radu i brizi o siromašnoj deci i siročadi ostavila je trajni
trag u sećanju srpskog naroda.
Čudotvorna isceljenja
Mati Ana je u novije vreme postala poznata po čudotvornim isceljenjima koja su se dešavala vernicima na njenom grobu, pa je na klupi kraj njenog groba gotovo uvek neko ko je došao da se pomoli za zdravlje svoje i bližnjih. Ljudi sa različitim bolestima i problemima su dolazili, a njihova vera i molitve su bivali nagrađeni ozdravljenjem, tako se širila priča o Mati Ani kao isceliteljki.
Njena prisutnost u manastiru Vraćevšnica se i danas oseća.
U spomen-sobi mati Ane i njenog oca Sretena Adžića u manastiru, izloženi su njihovi lični predmeti, deo mnogobrojne prepiske, fotografije i građa, kao i izložbeni panoi koje je Muzej rudničko-takovskog kraja posvetio jednoj od najvećih duhovnih ličnosti ovog kraja.
Ako poželite da osetite duhovni mir kakav se retko sreće, da napojite dušu slikama prelepih krajolika, a istovremeno i da se upoznate sa našom bogatom istorijom, dođite u Vraćevšnicu, uvek ćete joj se vraćati!
SLAVIMO POJAVU ČASNOG KRSTA U JERUSALIMU: Ovo su običaji
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave pojavu časnog krsta u Jerusalimu
IZNENADIĆETE SE Verovanja o burmama koja kruže među Srbima
Verovanje u moć i simboliku prstena potiče još iz stare ere. Zahvaljujući idealnom obliku, obliku kruga, prsten je doživljavan kao predmet izvanrednih moći. Korišćen je u ritualima i za njega je vezivana specifična simbolika. Ipak, nijedan nije imao takvu moć, kao onaj najvažniji – venčani prsten.
ZAŠTO JE VAŽNO DA PRAVOSLAVNI HRIŠĆANI POSTE SREDOM I PETKOM? Znajte da ne radite to samo zbog SEBE, nego i zbog njih
U mnogim religijama nailazimo na pojam posta, koji zauzima veoma važno mesto u životu vernika
10 GREŠAKA POBOŽNIH LJUDI: Ove običaje smo shvatili SASVIM POGREŠNO i nikad nismo ni pomislili da grešimo
Pobožni ljudi često prave ove greške jer jednostavno smatraju da je to ispravno
KAKO JE KiM DOBILO IME? Naziv koriste samo Srbi
Kosovo i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu naše južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
Komentari(0)