Sto godina od rođenja barda srpskog glumiša Milosava Mije Aleksića navršilo se 26. septembra. U čast legendarnog umetnika od 10. oktobra u Gornjem Milanovcu biće organizovani "Dani Mije Aleksića", gde će se i dodeliliti istoimena nagrada Branimiru Brstini.
Aleksić je rođen 1923. godine u selu Gornja Crnuća, kod Gornjeg Milanovca, od oca Velimira i majke Sinđe. U oktobru 1941. godine preživeo je masovno streljanje stanovništva u Kragujevcu. Po završenoj gimnaziji u Kragujevcu upisao je prava.
Bogata karijera
Glumom se amaterski bavio još od gimnazijskih dana. Od oslobođenja, pa do 1948. godine bio je član Narodnog pozorišta u Kragujevcu.
Možda vas zanima:
ČKALJINA MRAČNA STRANA: Glumci zbog njega ostajali bez uloga
Miodrag Petrović Čkalja bio je jedan od najuspešnijih komičara na prostorima bivše Jugoslavije, glumac čiji je humor bio lek za dušu.
DA NIJE BILO NJIH, JA NE BIH NI BIO OVDE Ovo sigurno niste znali o legendarnom Čkalji
Miodrag Petrović Čkalja bio je poznati srpski glumac i jedan od najistaknutijih komičara na ovim prostorima. Iako je glumio u mnogobrojnim kultnim filmovima i serijama, Čkalja je zapravo završio studije veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu.
Možda vas zanima:
ČKALJINA MRAČNA STRANA: Glumci zbog njega ostajali bez uloga
Miodrag Petrović Čkalja bio je jedan od najuspešnijih komičara na prostorima bivše Jugoslavije, glumac čiji je humor bio lek za dušu.
DA NIJE BILO NJIH, JA NE BIH NI BIO OVDE Ovo sigurno niste znali o legendarnom Čkalji
Miodrag Petrović Čkalja bio je poznati srpski glumac i jedan od najistaknutijih komičara na ovim prostorima. Iako je glumio u mnogobrojnim kultnim filmovima i serijama, Čkalja je zapravo završio studije veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu.
Možda vas zanima:
ČKALJINA MRAČNA STRANA: Glumci zbog njega ostajali bez uloga
Miodrag Petrović Čkalja bio je jedan od najuspešnijih komičara na prostorima bivše Jugoslavije, glumac čiji je humor bio lek za dušu.
DA NIJE BILO NJIH, JA NE BIH NI BIO OVDE Ovo sigurno niste znali o legendarnom Čkalji
Miodrag Petrović Čkalja bio je poznati srpski glumac i jedan od najistaknutijih komičara na ovim prostorima. Iako je glumio u mnogobrojnim kultnim filmovima i serijama, Čkalja je zapravo završio studije veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu.
Autentičan pozorišni, filmski, estradni i radio i televizijski umetnik širokog dijapazona, kreator smešnoga protkanog setom, znao je da udahne život i u najneuverljivije tekstove.
Često prekoravan da bez mere rasipa svoj talent, Aleksić ipak dostiže sam vrhunac glumačkog stvaralaštva ne samo u Nušićevim, Gogoljevim i Molijerovim komadima već i u svojim estradnim poduhvatima, proklamirajući načelo: Igraj estradu kao najveću komediju.
Legenda smeha
Najveću popularnost stekao je u serijama pedesetih i šezdesetih godina 20. veka: "Veselo veče" (radio) i serije koje je režirao Radivoje Lola Đukić: "Servisna stanica", "Ogledalo građanina Pokornog", "Deset zapovesti"...,
O slavnom ocu
Njegov sin, Velibor Aleksić inače diplomirani inženjer pomorstva govorio je o svom ocu, i podsetio publiku svog oca kako na njegove velike uspehe, tako i na velike karakterne osobine koje je posedovao.
- Pamtim oca kao svako drugo dete. Bio je predan poslu. Više je vremena provodio u pozorištu nego u kući. Učio nas je da budemo vredni i pošteni. Da ne tražimo preko hleba pogače i da negujemo osnovne porodične vrednosti i moralne kodekse - rekao je Velibor za ikragujevac.com.
Kako je Velibor otkrio, Mija je voleo da pomaže mladim glumcima, a nije mu bilo strano ni da sam potraži pomoć.
- Većina kolega je volela da radi sa njim. Poštovao je i slušao starije glumce. Kako je rekao jednom prilikom, zanat je učio od Ajvaza, Joze Laurenčića, Milivoja Živanovića. Mlađima je puštao da, kako je on govorio, lepršaju... nije ih gušio.
- Međutim, on je imao svoj krug prijatelja. Mnogi od njih nisu bili vezani za javni život. Od poznatih javnih ličnosti, kućni prijatelji su bili Vasa Pantelić, Đokica Milaković, Lola Đukić, Cune Gojković, Goran Paskaljević, Feliks Pašić.. Sećam se da je Miki Manojlović dolazio kada je postavljen mislim "Kralj Lir" u Narodnom pozorištu da pita za neke finese.- Za mene to nije nepoznato jer je i moj otac odlazio kod Joze Laurenčića po savet kada je u Jugoslovenskom dramskom igrao Pometa u "Dundu Maroju".
Miodrag Petrović Čkalja
Mija Aleksić i Čkalja su bili junaci bez premca jugoslovenske posleratne popularne kulture. Govorilo se: "Drug Tito, pa Mija i Čkalja", a šuškalo se da nisu u najboljim odnosima kad se ugase kamere.
- Da iskoristim priliku i možda mnogima demistifikujem... sa Čkaljom je bio više nego prijatelj, bez obzira što se privatno nisu družili... valjda im je bilo dosta što su po ceo dan bili zajedno na snimanjima - rekao je uz osmeh Velibor Aleksić za ikragujevac.com.
Nije glumio zvezdu
Na ekranu Mija je uvek bio nasmejan, a u privatnom životu nije glumio zvezdu.
- Bio je prizeman i normalan. Nije glumio život. Kako sam već rekao, veselio se, tugovao, ljutio, brinuo... bio je divan otac - istakao je Velibor.
Legenda domaćeg glumišta preminuo je 12. marta 1995. godine u 71. godini života.
ODMAH POSLE VASKRSA Đurđevdan i običaji za koje sigurno niste znali, jedan je naročito važan
Đurđevdanski uranak, nekada važan deo srpske tradicije, vekovima je bio središte proslava svetog Đorđa, i dočeka proleća sve dok nije zamenjen prvomajskim urankom tokom komunističke ere. Međutim, u poslednjih nekoliko godina svedoci smo ponovnog oživljavanja ovog starog običaja.
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Komentari(0)