U Srbiji se i danas za neku grupu ljudi da su - skupljeni "s koca i konopca". Reč je o veoma staroj izreci koja se može naći i u narodnoj i umetničkoj književnosti.
U jednoj narodnoj pesmi koju je zabeležio Vuk Karadžić piše:
"Pokupili zlice i zlikovce, buljumbaše s koca i konopca, te ih rani sirotinja raja…"
I u jednom delu publiciste Rodoljuba Čolakovića nalazi se ovakav primer:
Možda vas zanima:
Kada se neko razbesni, kažemo "došla mu/joj je žuta minuta": Zbog čega baš TA BOJA, a ne neka druga?
Da li ste nekada razmišljali zbog čega kažemo "žuta minuta" kad se neko razbesni?
DA NEMA TURSKOG JEZIKA, NE BISMO MOGLI NI NA SPAVANJE DA ODEMO: “JASTUK”, “ČARŠAV” I “ĆEBE” SU SAMO NEKE OD REČI KOJE SU NAM OSTALE JOŠ OD TURAKA
Ne bismo se "brekali" "avlijom" sa komšijama, pili kafu uz "rahatluk", opasali "kaišem" "čakšire" nazuveni vunenim "čarapama" išavši po vodu na "bunar".
Možda vas zanima:
Kada se neko razbesni, kažemo "došla mu/joj je žuta minuta": Zbog čega baš TA BOJA, a ne neka druga?
Da li ste nekada razmišljali zbog čega kažemo "žuta minuta" kad se neko razbesni?
DA NEMA TURSKOG JEZIKA, NE BISMO MOGLI NI NA SPAVANJE DA ODEMO: “JASTUK”, “ČARŠAV” I “ĆEBE” SU SAMO NEKE OD REČI KOJE SU NAM OSTALE JOŠ OD TURAKA
Ne bismo se "brekali" "avlijom" sa komšijama, pili kafu uz "rahatluk", opasali "kaišem" "čakšire" nazuveni vunenim "čarapama" išavši po vodu na "bunar".
Možda vas zanima:
Kada se neko razbesni, kažemo "došla mu/joj je žuta minuta": Zbog čega baš TA BOJA, a ne neka druga?
Da li ste nekada razmišljali zbog čega kažemo "žuta minuta" kad se neko razbesni?
DA NEMA TURSKOG JEZIKA, NE BISMO MOGLI NI NA SPAVANJE DA ODEMO: “JASTUK”, “ČARŠAV” I “ĆEBE” SU SAMO NEKE OD REČI KOJE SU NAM OSTALE JOŠ OD TURAKA
Ne bismo se "brekali" "avlijom" sa komšijama, pili kafu uz "rahatluk", opasali "kaišem" "čakšire" nazuveni vunenim "čarapama" išavši po vodu na "bunar".
"U ustanak se ubaciše nekakvi probisvjeti bez roda i imena, balije, šokci odbjegli robijaši, ljudi s koca i konopca".
Iako je reč o izreci koja je u prošlosti bila veoma rasprostranjena, a i danas se često govori, njeno značenje prilično je mračno i vuče korene iz turskih vremena.
Sve do sredine 19. veka u našim krajevima je postojao običaj da se osuđeni na smrt nabijaju na kolac ili vešaju. Ove surove metode naročito su primenjivali Turci nad hajducima i viđenijim Srbima. Tako se za one koji su uspeli da izbegnu vešala ili nabijanje na kolac govorilo da su pobegli “s ko(l)ca i konopca”.
Izvorno, izreka se odnosila na okupljanje zlih i pokvarenih ljudi koji se ne libe da počine bilo kakav zločin jer su već osuđeni za najteža dela. Danas, akcenat je više na činjenici da je reč o grupi različitih ljudi sastavljenih/prikupljenih sa svih strana, bez izbora i kriterijuma.
PREDVIDEO TAČAN SAT SVOJE SMRTI: Laza Lazarević izdahnuo na neverovatan način
Laza Lazarević, poznati srpski pisac i lekar, ostavio je neizbrisiv trag u srpskoj književnosti i medicini. NJegov životni put i književni rad predstavljaju zanimljivu priču o talentu, predanosti i ličnoj tragediji.
Šta je baš Marka Kraljevića odredilo za glavnog nosioca srpske narodne epike?
Na današnji dan 1395. godine, preminuo je Marko Mrnjavčević.
DA LI SMO MANJE DOBRI LJUDI I VERNICI AKO NE IDEMO U CRKVU? Ljudi smatraju da imaju Boga u duši, ali 1 je sigurno
Da li smo manje dobri vernici ako ne idemo u crkvu? Otac Sergej Fejzulin dao je odgovor.
MIHAJLO SE POTURČIO I POSLE SUNEĆENJA UZEO IME OMER: Preko noći je postao NAJOPASNIJI POTURICA "U meni kuca srce SRBINA"
Omer Paša Latas preminuo je 18. aprila davne 1871. godine, u narodu je ostao upamćen kao poslednji poturica
ŠTA ZNAČI KAD SE DETE KRSTI NA OSTROGU: 1 pravilo se STROGO pošuje ili će vas ODBITI, a zbog OVOG poznati tamo hrle
Krštenje u manastiru Ostrog je poseban doživljaj, a jedna žena iz Srbije podelila je svoje predivno iskustvo
Komentari(0)