DA NEMA TURSKOG JEZIKA, NE BISMO MOGLI NI NA SPAVANJE DA ODEMO: “JASTUK”, “ČARŠAV” I “ĆEBE” SU SAMO NEKE OD REČI KOJE SU NAM OSTALE JOŠ OD TURAKA
Ne bismo se "brekali" "avlijom" sa komšijama, pili kafu uz "rahatluk", opasali "kaišem" "čakšire" nazuveni vunenim "čarapama" išavši po vodu na "bunar".
Da nema turskog jezika, mi Srbi ne bismo mogli ni na spavanje da odemo. “Jastuk”, “čaršav”, “ćebe”, “jorgan”…
Umesto ovih turskih reči odavno smo zaboravili na uzglavlje, prostirku, biljac i odejalo, kako su te stvari nazivali naši preci pre više vekova.
Umesto turskih “čarapa” naši stari su nosili ponoške, na nogama su umesto turskih “papuča” imali nazuvke, umesto “dugmetom” zakopčavali su se pucetom, a “kaiš” je bio opasač ili remen.
Možda vas zanima:
"E, U MOJE VREME...": Spisak najiritantnijih rečenica koje Srbi obožavaju da koriste, ima ih ČAK 42
Koja rečenica vas najviše iritira?
OVE SU NAJČUDNIJE REČENICE U SRPSKOM JEZIKU: Stranci ih nikada neće razumeti, pogledajte samo OVAJ SPISAK
Nekada i same reči budu previše za opisivanje određenih situacija, pa se brzo latimo neobičnih uzvika, poput: "uh", "eh", "abe" ili "pu"
Možda vas zanima:
"E, U MOJE VREME...": Spisak najiritantnijih rečenica koje Srbi obožavaju da koriste, ima ih ČAK 42
Koja rečenica vas najviše iritira?
OVE SU NAJČUDNIJE REČENICE U SRPSKOM JEZIKU: Stranci ih nikada neće razumeti, pogledajte samo OVAJ SPISAK
Nekada i same reči budu previše za opisivanje određenih situacija, pa se brzo latimo neobičnih uzvika, poput: "uh", "eh", "abe" ili "pu"
Možda vas zanima:
"E, U MOJE VREME...": Spisak najiritantnijih rečenica koje Srbi obožavaju da koriste, ima ih ČAK 42
Koja rečenica vas najviše iritira?
OVE SU NAJČUDNIJE REČENICE U SRPSKOM JEZIKU: Stranci ih nikada neće razumeti, pogledajte samo OVAJ SPISAK
Nekada i same reči budu previše za opisivanje određenih situacija, pa se brzo latimo neobičnih uzvika, poput: "uh", "eh", "abe" ili "pu"
Odeću nisu “bojili” nego su je šarali. Brisali su se, umesto “peškirom”, otiračem ili ubrusom. Umesto “makazama” sekli su nožicama, a umesto “budale”, epitet za takvog čoveka bio je sumasišavši.
Umesto na “česmu” ili na “bunar”, po vodu se išlo na izvor ili zdenac (kladenac, studenac). Srećom, neke reči smo ipak promenili, pa su turska “avlija”, “pendžer”, “taraba” i “odžak” ponovo postale dvorište, prozor, ograda i dimnjak (ali “kapija” je ostala), “sokak” je ulica, “đuvegija” je ponovo mladoženja, a “čakšire” su sada pantalone…
Ali, izgleda da će zauvek u srpskom gastronomskom rečniku ostati turske reči: “burek”, “đuveč”, “sarma”, “ćufte”, “pekmez”, “pita”, “pilav”, “pihtije”, “sutlijaš”, “gurabija”, “šećer”, “kajmak”, “jogurt”, “boranija”, “kajsija”, “badem”, “bostan”, “ratluk”…
Bez Turaka ne bismo imali ni “bećare”, ni “lole”, ni “ortake”, ni “komšije” i “komšiluk”, ne bismo išli u “pazar”, ne bismo bili “ćoravi”, ne bismo pravili “galamu” i izazivali “kavgu”, a ne bismo ni u “bašti” mirisali “jorgovan”…
Pa dobro, bre, nije li dosta…?
E, da, i ne bismo govorili BRE, ali to već sigurno znate!
(Oaza znanja)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
ODMAH POSLE VASKRSA Đurđevdan i običaji za koje sigurno niste znali, jedan je naročito važan
Đurđevdanski uranak, nekada važan deo srpske tradicije, vekovima je bio središte proslava svetog Đorđa, i dočeka proleća sve dok nije zamenjen prvomajskim urankom tokom komunističke ere. Međutim, u poslednjih nekoliko godina svedoci smo ponovnog oživljavanja ovog starog običaja.
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Izgleda da Hrvati imaju vise orginalnih srpskih reci nego Srbi....