SRPSKE REČI KOJE NE MOŽETE PREVESTI NA DRUGI JEZIK Ukupno ih je 5, a teško ćete ih objasniti strancima
Mnoge reči u našem jeziku ostale su još iz davnih perioda i vremena.
Srpski jezik ima svoje specifičnosti. Mnoge reči u našem jeziku ostale su još iz davnih perioda i vremena. Viševekovno prisustvo Osmanskog carstva, ostavilo je veliki pečat u našem jeziku.
Ostali su tzv. turcizmi, odnosno reči koje se upotrebljavaju u Srbiji, a poreklom su iz turskog jezika.
Možda vas zanima:
TRUDITE SE DA NE IZGOVARATE OVU REČ Prema narodnom verovanju ako je često koristite privlačite lošu energiju
Reči su moćne, stvaraju pozitivne ili negativne vibracije oko vas i deluju po principu zakona privlačenja u zavisnosti od njihovog značenja.
SRPSKE REČI KOJE NE MOŽETE PREVESTI NA DRUGI JEZIK Ukupno ih je 5, a teško ćete ih objasniti strancima
Viševekovno prisustvo Osmanskog carstva, ostavilo je veliki pečat u našem jeziku.
Možda vas zanima:
TRUDITE SE DA NE IZGOVARATE OVU REČ Prema narodnom verovanju ako je često koristite privlačite lošu energiju
Reči su moćne, stvaraju pozitivne ili negativne vibracije oko vas i deluju po principu zakona privlačenja u zavisnosti od njihovog značenja.
SRPSKE REČI KOJE NE MOŽETE PREVESTI NA DRUGI JEZIK Ukupno ih je 5, a teško ćete ih objasniti strancima
Viševekovno prisustvo Osmanskog carstva, ostavilo je veliki pečat u našem jeziku.
Možda vas zanima:
TRUDITE SE DA NE IZGOVARATE OVU REČ Prema narodnom verovanju ako je često koristite privlačite lošu energiju
Reči su moćne, stvaraju pozitivne ili negativne vibracije oko vas i deluju po principu zakona privlačenja u zavisnosti od njihovog značenja.
SRPSKE REČI KOJE NE MOŽETE PREVESTI NA DRUGI JEZIK Ukupno ih je 5, a teško ćete ih objasniti strancima
Viševekovno prisustvo Osmanskog carstva, ostavilo je veliki pečat u našem jeziku.
Većina tih turcizama se ne može prevesti direktno na druge jezike. Osim turcizama, tu spadaju i druge reči, pa da počnemo sa spiskom!
Čukunbaba - isto važi i za reči čukundeda, navrdeda, navrbaba, kurđel, askurđel, kurđup, kurđupa..
Vampir - ova naša reč se upotrebljava u mnogim jezicima. "Vampir" je zapravo srbizam koji koriste mnogi narodi u svetu.
Šajkača - sastavni deo tradicije srpskog naroda je šajkača. Zanimljivo je da propisom iz 1870. godine uvedena kao sastavni deo vojničke uniforme.
Slava - treći najvažniji porodični praznik kod Srba, odmah posle Vaskrsa i Božića. Ne sreće se kod drugih naroda, pa je sastavni deo specifičnosti i identifikacije srpskog naroda.
Česnica - naziv za okrugli kolač/hleb koji se tradicionalno sprema za božićni doručak. Neizostavni deo pravljenja česnice jeste ubacivanje novčića, a veruje se će onog ko ga izvuče pratiti novčano blagostanje. Isto kao i "česnica" i "pogača" se teže prevodi na ostale jezike.
Šušumiga - ova reč se ne upotrebljava toliko često, a sinonim je za prevrtljivu osobu. Takođe, spada u teško prevodljive reči.
Razmislite o ostalim primerima koji mogu dopuniti ovaj spisak...
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
JAJE ČUVARKUĆA: Ovo je JEDINO ISPRAVNO uraditi sa prošlogodišnjim
Mnoge ljude muči pitanje šta se zapravo radi sa čuvarkućom od prošlog Uksrsa, kao i zašto je čuvamo svih 12 meseci
CRKVA OBELEŽAVA TRI SV. MUČENICE: Izgovorite danas ove reči
Srpska pravoslavna crkva slavi ih 16. aprila po crkvenom, a 29. aprila po gregorijanskom kalendaru
Da li nekršteni ljudi mogu da odlaze u crkvu: Evo šta na to kažu sveštenici
Među pitanjima koji pokreću dileme, a koja su povezana sa religijom, nalazi se i dilema da li bi ljudi koji se nisu krstili trebalo da idu u crkvu. Šta o tome kažu sveštenici?
STRASNA NEDELJA Poslednja i NAJSTROŽA nedelja posta je pred nama, evo šta NIKAKO NE TREBA RADITI
Strasna nedelja, poznata i kao Stradalna ili Velika nedelja, je poslednja nedelja Vaskršnjeg posta. Naziv “strasna” ova nedelja je dobila jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post.
PUT SVETOG VASILIJA Rođenje i život jednog od najvoljenijih srpskih SVETITELJA, od Mrkonjića do Ostroga (FOTO)
Kada se iz pravca Mostara krene ka Trebinju, put će vas navesti kroz selo Mrkonjići. Mrkonjići su okićeni stablima najslađih smokava i narova koje ste ikada probali, ali pored toga, ono po čemu su Mrkonjići čuveni jeste to da je upravo tu rođen verovatno najomiljeniji i najpoštovaniji svetac naših prostora, naime ovde je rođen Sveti Vasilije Ostroški, čudotvorac.
Komentari(0)