PORED TESLE I PUPINA NAJPOZNATIJI SRPSKI NAUČNIK U AMERICI Zahvaljujući Vujici Jevđeviću, danas pijemo čistu vodu
Doktorske studije je završio u Srbiji. Iako je Drugi svetski rat proveo u zatočeništvu, u Nemačkoj i Italiji, posle rata se vraća u Srbiju i tu radi 14 punih godina na obnovi svoje zemlje.
U Ameriku je otišao kao gost naučnik, ali je tamo ostao i nastavio svoju veoma uspešnu karijeru.
Uradio je rešenje za izgradnju preko 60 hidro-elektrana i drugih vodnih sitema u celom svetu.
U Australiji, Novom Zelandu, Kini, Indiji, Kanadi, Meksiku, i mnogm drugim zemljama, a za svoje naučne uspehe dobio je mnoge nagrade, čak i tada najpriznatiju nagradu u Americi, Andrej Klark.
Možda vas zanima:
Završili fakultete i vratili se u svoj mali grad: Dženana i Emir u Priboju započeli jedinstven biznis, ovo dvoje mladih najbolji dokaz da ima života i uspeha i van Beograda
U vremenu sveopštih migracija i depopulacije većine srpskih sela, priča Emira Vražalice i Dženane Hasanagić koji su se nakon studija i prvih poslovnih iskustava vratili u rodni grad i započeli svoj biznis, jedan je od najpozitivnijih primera koji vraća nadu.
Što su se bahatili - bahatili su se: Postavljena kamere na ključnim pribojskim saobraćajnicama, policija automatki beleži svaki prekršaj
Bahati vozači koji silu deomonstriraju po ulicama Priboja sada će biti lakše sankcionisani, jer su kamere za kontrolu saobraćaja postavljene na tri ključne lokacije, uključujući centar grada, naselja Jarmovac i Mramorje i od danas automatski će beležiti svaki prekršaj.
Možda vas zanima:
Završili fakultete i vratili se u svoj mali grad: Dženana i Emir u Priboju započeli jedinstven biznis, ovo dvoje mladih najbolji dokaz da ima života i uspeha i van Beograda
U vremenu sveopštih migracija i depopulacije većine srpskih sela, priča Emira Vražalice i Dženane Hasanagić koji su se nakon studija i prvih poslovnih iskustava vratili u rodni grad i započeli svoj biznis, jedan je od najpozitivnijih primera koji vraća nadu.
Što su se bahatili - bahatili su se: Postavljena kamere na ključnim pribojskim saobraćajnicama, policija automatki beleži svaki prekršaj
Bahati vozači koji silu deomonstriraju po ulicama Priboja sada će biti lakše sankcionisani, jer su kamere za kontrolu saobraćaja postavljene na tri ključne lokacije, uključujući centar grada, naselja Jarmovac i Mramorje i od danas automatski će beležiti svaki prekršaj.
Možda vas zanima:
Završili fakultete i vratili se u svoj mali grad: Dženana i Emir u Priboju započeli jedinstven biznis, ovo dvoje mladih najbolji dokaz da ima života i uspeha i van Beograda
U vremenu sveopštih migracija i depopulacije većine srpskih sela, priča Emira Vražalice i Dženane Hasanagić koji su se nakon studija i prvih poslovnih iskustava vratili u rodni grad i započeli svoj biznis, jedan je od najpozitivnijih primera koji vraća nadu.
Što su se bahatili - bahatili su se: Postavljena kamere na ključnim pribojskim saobraćajnicama, policija automatki beleži svaki prekršaj
Bahati vozači koji silu deomonstriraju po ulicama Priboja sada će biti lakše sankcionisani, jer su kamere za kontrolu saobraćaja postavljene na tri ključne lokacije, uključujući centar grada, naselja Jarmovac i Mramorje i od danas automatski će beležiti svaki prekršaj.
Osnivač je i direktor Hidrauličke laboratorije izgrađene ispod Avale, u kojoj su projektovani prvi hidroenergetski objekti u Jugoslaviji.
U Beogradu je objavio knjigu „Hidrologija I” 1956, s kojom je hidrologiju uveo u egzaktnu inženjersku nauku. Knjiga predstavlja sam svetski vrh tadašnjih dometa hidrologije, kojom je postavljen temelj jugoslovenskoj hidrologiji i vodoprivredi i hidrotehnici uopšte.
U SANU je 1955. godine odbranio doktorsku disertaciju, pod nazivom „Metode izučavanja vodnih snaga”, kao prvi doktor tehničkih nauka iz oblasti hidrotehnike. Predsednik komisije za odbranu mu je bio Milutin Milanković. Metode analize hidroenergetskih potencijala koje je on razradio su se odomaćile u svetskoj praksi.
Počasni je doktor više svetskih univerzitata i bio je počasni član više međunarodnih društava.
Vujica Jevđević, rođen je u Priboju i tokom svih godina u Americi ostao je u uskoj vezi sa Srbijom.
Studenti generacije Geološkog fakulteta u Beogradu na njegov rođendan, 12. oktobra, dobijaju novčanu nagradu od 1000 dolara.
Pred kraj života je želeo da se u Priboju, Prijepolju i Novoj Varoši, napravi Park prirode, kako bi zaštitio vode. U zaostavštini, među njegovim skicama je i nacrt brana na kanalu Dunav-Morava-Egej.
Dedinu kuću iz 1872. godine, najstariju očuvanu u Priboju je zaveštao Zavičajnom muzeju i finansirao je njenu obnovu, sa oko 10.000 tadašnjih dolara, pod uslovom da joj se vrati prvobitni izged. Kuća svedoči o arhitekturi tadašnjih gradskih kuća i načinu života gradskih porodica krajem 19. veka. Uz kuću se nalazi pomoćna zgrada koja služi kao arheološki depo.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Danas je Veliki petak, dan kada se farbaju uskršnja jaja
Pravoslavni hrišćani obeležavaju Veliki petak, u znak sećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti.
Da li treba farbati paran ili neparan broj jaja?
Da li za Vaskrs treba farbati paran ili neparan broj jaja?
Običaj na sahranama svi poštuju, a većina ne zna ZNAČENJE
Većina ljudi na sahranama baca komad zemlje u grob malo pre nego što grobari počnu da vraćaju ostatak zemlje u raku.
EMIROV OTAC: Znate li čime se bavio Murat Kusturica?
Emir Kusturica filmskom režijom se bavi od 70-ih godina prošlog veka
Naši preci nikada NISU BACALI OVE STVARI: Verovali su da će NAVUĆI BEDU u kuću
Stara narodna verovanja, koje mnogi ljudi i dalje poštuju, kažu da određene predmete iz kuće nikako ne bi trebalo da bacate
Komentari(0)