PEJZAŽ MALOG FORMATA SA PRIKAZOM MANASIJE Jedini prikaz spomenika srednjeg veka od strane jednog od najznačajnijih slikara iz doba srpskog romantizma (VIDEO)
Živopis Manasije spada u red najvećih dometa srpskog srednjovekovnog slikarstva.
Manastir Manasija oduvek je bio inspiracija za umetnike, a pogotovo za slikare. Posebno mesto među njima pripada Stevanu Todoroviću, jednom od najznačajnijih slikara iz doba srpskog romantizma. On je 1857-1858. godine naslikao pejzaž malog formata sa prikazom Manastira Manasije, tehnikom ulje na platnu. To delo je sačuvano i kao crtež otisnut u litografskoj tehnici 1859. godine.
Inače, Todorović je pisao o potrebi izučavanja i snimanja srpskih starih spomenika u Srbiji i van Srbije, po uzoru na slikara Dimitrija Avramovića, ali slika Manasije je jedini njegov prikaz spomenika srednjeg veka.
Manastir Manasija ili Resava je zadužbina despota Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara i kneginje Milice. Nalazi se na dva kilometra od grada Despotovca, u klisuri pored reke Resave. Manastir je građen između 1407. i 1418. godine.
Manastirska crkva je posvećena Svetoj Trojici. Slikarstvo Manasije spada u najviši domet slikarstva srpskog srednjeg veka.
Manastir Manasija, ulje na platnu, 1857-1858, Stevan Todorović
Živopis Manasije
Iako teško oštećen, živopis Manasije spada u red najvećih dometa srpskog srednjovekovnog slikarstva. Od očuvanih fresaka najzanimljivija je ktitorska kompozicija na zapadnom zidu glavnog dela crkve na kojoj despot Stefan drži u jednoj ruci povelju a u drugoj model manastira. Na toj fresci je on u vladarskim odorama sa vladarskim insignijama.
Na južnom i severnom zidu - u pevnicama - očuvani su veličanstveni likovi svetih ratnika. U gornjim zonama pevnica naslikane su scene iz života Gospoda Hrista i ilustrovane Njegove priče iz Jevanđelja. U glavnom kubetu su predstavljeni starozavetni proroci. U oltaru je naslikano Pričešće apostola i Povorka svetih otaca, među kojima je (poslednji u redu prema severu) prvi srpski arhiepiskop - Sveti Sava. Na stubovima su dobro očuvani medaljoni sa poprsjima svetitelja, kao lik svetog arhanđela Mihaila (na južnom) i svetog Petra Aleksandrijskog (na severnom stubu).
Manasija je rušena i pustošena mnogo puta. Ostalo je zabeleženo da je stradala 1439, 1456, 1476, i 1734, ali je i obnavljana 1735, 1806, 1810, i 1845. godine. Zavod za zaštitu spomenika kulture SR Srbije je 1956. godine uradio obimne konzervatorsko-restauratorske radove uključujući i čišćenje i konzervaciju fresaka.
Izvor: vikipedija, serbian_medieval_history
ĐURĐEVDAN - KOJI STARI OBIČAJI SE POŠTUJU: Predstavlja granicu između zime i leta, nekada su se brale ove biljke
Običaji za Đurđevdan - verovalo se da ovi običaji donose sreću, zdravlje i bogatstvo!
VASKRSENJA NE BIVA BEZ SMRTI Šta je ISUS izgovorio na krstu i šta se desilo nakon VASKRSENJA
Hristos vaskrse, srećan Vaskrs svim vernicima. Isus Hristos je vaskrsao. Slavimo najradosniji hrišćanski praznik.
UDAVALA SE 3 PUTA, NI JEDNOG MUŽA NIJE VOLELA KAO NJEGA: Ljubavna priča Jelene Tinske koja i danas mami uzdahe! (FOTO)
Pored svih brakova Jelene Tinske, jedino njena najveća životna ljubav nikada nije na taj način krunisana, a završila se veoma neslavno.
ODMAH POSLE VASKRSA Đurđevdan i običaji za koje sigurno niste znali, jedan je naročito važan
Đurđevdanski uranak, nekada važan deo srpske tradicije, vekovima je bio središte proslava svetog Đorđa, i dočeka proleća sve dok nije zamenjen prvomajskim urankom tokom komunističke ere. Međutim, u poslednjih nekoliko godina svedoci smo ponovnog oživljavanja ovog starog običaja.
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
Komentari(0)