RENESANSA U SRBIJI Studeničko raspeće najlepši primer srednjovekovne srpske umetnosti
Uz mileševskog Belog anđela i sopoćansko Uspenje Presvete Bogorodice, Raspenjem je srpska srednjovekovna umetnost dostigla neke od svojih najviših domena.
Raspeće Hristovo ili Studeničko Raspeće je najveća i najpoznatija freska manastira Studenice. Oslikali su je između 1207. i 1208. godine grčki majstori, pod pokroviteljstvom kralja Stefana Prvovenčanog i njegovog brata, velikog župana Vukana.
Freska zauzima središnji deo zapadnog zida Bogorodičine crkve. Toplookerna figura Hrista oslikana je na tamnoplavoj pozadini. Majstor koji je oslikao Raspeće bio je očigledno učenik carigradskih majstora, budući da je po tamnoplavom nebu oslikao prepoznatljive zlatne zvezde.
Osim Hrista na krstu, na kompoziciji su još prikazani i Bogorodica, apostol Jovan, vojnici i Jerusalimske žene, u scenu su uvedeni anđeli u plaču i proroci sa razvijenim svicima — personifikacije Stare i Nove crkve.
Na fresci je naglašen momenat isticanja vode i krvi iz Hristove rane, koje u sud prihvata personifikovana figura Novog zaveta, a krv pada i na Adamovu lobanju u dnu krsta, kao znak spiranja praroditeljskog greha.
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Danas je Veliki petak, dan kada se farbaju uskršnja jaja
Pravoslavni hrišćani obeležavaju Veliki petak, u znak sećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti.
Komentari(0)