NEKADA SVAKODNEVNI ODEVNI PREDMETI Nošnja je nekad bila simbol bogatstva, kreativnosti, statusa i porekla
Narodnja nošnja je vremenom postajala zaštitni znak srpske tradicije.
Narodna nošnja predstavlja veliko deo srpske kulture i istorijskog nasleđa. Šarolikost srpskih krajeva i podeljenost na celine koje su u pojedinim istorijskim periodima bili pod uticajem raznih, često različitih kultura, uslovila je da se se narodna nošnja razlikuje od kraja do kraja, a često od sela do sela.
Nošnja je nekad bila simbol bogatstva, kreativnosti, statusa i porekla. Ukrašavanje i raskoš odevnih predmeta, pored uloge raspoznavanja i simbolike, sa sobom je nosilo i različita verovanja i sujeverja.
Možda vas zanima:
SRPSKA BASTILJA Omražena kula koju je srušio srpski knez
Omražena u narodu i budila je negativne emocije i sećanja, bila je poznata i kao Srpska Bastilja.
SRPSKI GRAD KOJI JE TITO UVEK ZAOBILAZIO Tokom jednog govora nestalo je struje što za Broza nije bila slučajnost
Josip Broz Tito je, tokom 35-godišnje vladavine Jugoslavijom, na čitavom području SFRJ izbegavao samo jedan grad - i to srpski.
Možda vas zanima:
SRPSKA BASTILJA Omražena kula koju je srušio srpski knez
Omražena u narodu i budila je negativne emocije i sećanja, bila je poznata i kao Srpska Bastilja.
SRPSKI GRAD KOJI JE TITO UVEK ZAOBILAZIO Tokom jednog govora nestalo je struje što za Broza nije bila slučajnost
Josip Broz Tito je, tokom 35-godišnje vladavine Jugoslavijom, na čitavom području SFRJ izbegavao samo jedan grad - i to srpski.
Možda vas zanima:
SRPSKA BASTILJA Omražena kula koju je srušio srpski knez
Omražena u narodu i budila je negativne emocije i sećanja, bila je poznata i kao Srpska Bastilja.
SRPSKI GRAD KOJI JE TITO UVEK ZAOBILAZIO Tokom jednog govora nestalo je struje što za Broza nije bila slučajnost
Josip Broz Tito je, tokom 35-godišnje vladavine Jugoslavijom, na čitavom području SFRJ izbegavao samo jedan grad - i to srpski.
Možda vas zanima:
SRPSKA BASTILJA Omražena kula koju je srušio srpski knez
Omražena u narodu i budila je negativne emocije i sećanja, bila je poznata i kao Srpska Bastilja.
SRPSKI GRAD KOJI JE TITO UVEK ZAOBILAZIO Tokom jednog govora nestalo je struje što za Broza nije bila slučajnost
Josip Broz Tito je, tokom 35-godišnje vladavine Jugoslavijom, na čitavom području SFRJ izbegavao samo jedan grad - i to srpski.
Možda vas zanima:
SRPSKA BASTILJA Omražena kula koju je srušio srpski knez
Omražena u narodu i budila je negativne emocije i sećanja, bila je poznata i kao Srpska Bastilja.
SRPSKI GRAD KOJI JE TITO UVEK ZAOBILAZIO Tokom jednog govora nestalo je struje što za Broza nije bila slučajnost
Josip Broz Tito je, tokom 35-godišnje vladavine Jugoslavijom, na čitavom području SFRJ izbegavao samo jedan grad - i to srpski.
View this post on Instagram
Za izradu odevnih predmeta u jednom domaćinstvu gotovo uvek su bile zadužene žene. Njihov posao obuhvatao je radove oko gajenja i obrade tekstilnih sirovina, bojenje, tkanje platnenih i vunenih tkanina, pletenje, krojenje, šivenje, ukrašavanje vezom, čipkom i drugim apliciranim ukrasima. Iskustvo i umeće prenosilo se sa starijih na mlađe, s kolena na koleno, a narodnja nošnja je vremenom postajala zaštitni znak srpske tradicije.
Delovi odeće koji se nosili u 19. veku u Srbiji, a danas su uglavnom deo folklornih igara i nastupa su: šajkača, anterija, zubun, tkanica (vrsta pojasa), čakšire, dolama, džemadan, jelek, libada, fistan, šalvare, čarape i opanci.
View this post on Instagram
ODMAH POSLE VASKRSA Đurđevdan i običaji za koje sigurno niste znali, jedan je naročito važan
Đurđevdanski uranak, nekada važan deo srpske tradicije, vekovima je bio središte proslava svetog Đorđa, i dočeka proleća sve dok nije zamenjen prvomajskim urankom tokom komunističke ere. Međutim, u poslednjih nekoliko godina svedoci smo ponovnog oživljavanja ovog starog običaja.
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Komentari(0)