Koledarski dani, 25. decembar kod starih Slovena i momenat kad je badnjak prihvaćen od strane crkve
Naš stari, prethrišćanski, Božić bio je u vreme zimske kratkodnevnice, odnosno dan kasnije kada se rađa novo Sunce, mali bog – Božić – Svarožić.
Dan pre Božića praznovao se slično kao i danas, naši preci obeležavali su Badnji dan, Badnje veče ili jednostavno Koledo.
Na Badnje veče završavali su se Koledarski dani. Po nekim verovanjima, zimska kratkodnevnica je u isto vreme i praznik Koleda, dan kada stari Koledo umire, a rađa se Kupalo i najavljuje svoj period koji traje 6 meseci. Kupalo i Koledo su braća, dele godinu na dva dela. Kada jedan umire drugi se rađa i tako neprestano u krug podržavajući kruženje prirode u jednogodišnjem periodu.
Što se tiče kratkodnevnice i hrišćanskog Božića, treba spomenuti i to da je Crkva 25. decembar (koledar) kao datum slavljenja Božića usvojila u 4. veku u Rimu želeći da potisne „paganski“ praznik (Natalis Solis Invicti) slavljenja rođenja Sunca.
U celoj staroj, prethrišćanskoj, Evropi zimska kratkodnevnica i dan rođenja Sunca obeležavali su se praznično. Kod Kelta, recimo, ovaj dan označava smrt sunčanog boga i njegov odlazak u podzemni svet. Dan posle kratkodnevnice bog Sunce se ponovo rađa jer je prikupio svoje snage u zemljama besmrtnih. U nordijskoj mitologiji bog Baldur koji predstavlja samo Sunce biva ubijen na zimsku kratkodnevnicu i odlazi u podzemni svet. Ipak, noć i tama su pobeđeni od strane sunčanog boga koji se ponovo rađa u liku Valija.
Većina običaja vezanih za Badnji dan i Badnje veče imaju prethrišćansko poreklo, mada je Crkva pokušala da im da hrišćansko obeležje. Običaje oko Badnjeg dana su Srbi nasledili od svojih predaka i i dalje ih održavaju.
Za badnjak se seče hrast, koji je kod Slovena oduvek bio sveto drvo jer je posvećen Perunu - bogu gromovniku. Crkva se teško mirila sa starim narodnim obredima ali je na kraju mnogo toga moralo biti prihvaćeno, između ostalog i paljenje badnjaka. Ipak, i danas je ostala zapamćena popovska izreka koja svedoči o velikoj odbojnosti prema pravim narodnim običajima:
„Da je svaki dan Božić, ne bi bilo duba vražijega.“ (Sav hrast bi bio posečen)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
SNAŽNA PORUKA VLADIKE ATANASIJA Veoma je važno je da poslušamo ove reči!
Prijepolje – Episkop mileševski Atanasije uputio je, iz manastira Mileševe, vaskršnju poruku svom vernom narodu Mileševske eparhije, ali i svim ljudima dobre volje svuda u svetu. U pastirskoj poruci Episkop Atanasije je, pored ostalog, rekao da smo ušli u najznačajnije dane u godini, praznik Vaskrsenja Hristovoga, u događaj kojim je Hristos započeo naše, čovečansko, vaskrsavanje, u događaj koji preinačuje način života, preobražava svet i istoriju.
Čemu služi, kako se koristi i koliko dugo se čuva sveta vodica?
Velika je dilema među vernicima koliko dugo mogu da čuvaju svetu vodicu, šta raditi sa starom kada stigne nova i čemu zapravo služi osveštena voda
DANAS JE VELIKA SUBOTA, A OVE STVARI SU NAJSTROŽE ZABRANJENE: Mnogi vernici ne znaju, a jako je važno
Na Veliku subotu se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, kojom počinje Vaskrsenje
KAŽU DA OVO VOĆE TREBA ZAOBIĆI KAD PADA KIŠA Neki tvrde da bi ga trebalo izbegavati tada, evo zašto
Razmislite da li jesti jagode kad pada kiša! Stručnjaci kažu da je to voće sa najviše pesticida, a posebna dilema je treba li jesti jagode kada kiša pada vezano više dana.
VAŠE BILJKE RAŠĆE KAO LUDE I BIĆE 10 PUTA OTPORNIJE: Evo kako da sami napravite najbolje prirodno đubrivo i insekticid!
Kopriva nalazi sve veću primvenu u organskoj proizvodnji. Može se koristiti kao đubrivo ili kao veoma efikasan insekticid.
Komentari(0)