PREDNEMANJIĆKA VREMENSKA KAPSULA "Lovci na mošti" otkrili: Srbija pokrštena još pre Ćirila i Metodija? (FOTO/VIDEO)
Rezultati iskopavanja potvrdili pisana svedočanstva da je hristijanizacija Srba počela još u 7. veku, u vreme cara Iraklija.
Lokalitet „Orlovine” je arheološko nalazište na istoimenom visu, gde se nalaze ostaci srednjovekovnog utvrđenja. Lokalitet se nalazi iznad gradskog centra Malog Zvornika, poznato u narodu i kao „Jelenin grad”.
Arheolozi su otkrili "prednemanjićku vremensku kapsulu" iz 9. veka u ostacima monumentalne vladičanske crkve na najvišem nivou ogromnog romejskog grada iz 6. veka koji se prostirao lepezasto na 30 hektara s vrha brda Orlovine do obale Drine u Malom Zvorniku!
Možda vas zanima:
PUT KOJIM SU IŠLI HUNI, ĆIRILO I METODIJE Via Militaris, Carigradski drum koji je spajao Beograd sa Istanbulom (VIDEO)
Carigradski drum ili drum do Stambola, carski put, moravski put, odnosno velika džada bila je jedna od najvažnijih saobraćajnica u srednjem veku na Balkanskom poluostrvu koja je spajala Beograd sa Istanbulom.
REČI KOJIMA JE SVETI ĆIRILO OPISIVAO SRBIJU "Život u toj zemlji je kao crkva Božja, a ne žive kao ostali narodi..."
“Žitije despota Stefana Lazarevića” Konstantina Filozofa nastalo je između 1433. i 1439. godine.
Možda vas zanima:
PUT KOJIM SU IŠLI HUNI, ĆIRILO I METODIJE Via Militaris, Carigradski drum koji je spajao Beograd sa Istanbulom (VIDEO)
Carigradski drum ili drum do Stambola, carski put, moravski put, odnosno velika džada bila je jedna od najvažnijih saobraćajnica u srednjem veku na Balkanskom poluostrvu koja je spajala Beograd sa Istanbulom.
REČI KOJIMA JE SVETI ĆIRILO OPISIVAO SRBIJU "Život u toj zemlji je kao crkva Božja, a ne žive kao ostali narodi..."
“Žitije despota Stefana Lazarevića” Konstantina Filozofa nastalo je između 1433. i 1439. godine.
Možda vas zanima:
PUT KOJIM SU IŠLI HUNI, ĆIRILO I METODIJE Via Militaris, Carigradski drum koji je spajao Beograd sa Istanbulom (VIDEO)
Carigradski drum ili drum do Stambola, carski put, moravski put, odnosno velika džada bila je jedna od najvažnijih saobraćajnica u srednjem veku na Balkanskom poluostrvu koja je spajala Beograd sa Istanbulom.
REČI KOJIMA JE SVETI ĆIRILO OPISIVAO SRBIJU "Život u toj zemlji je kao crkva Božja, a ne žive kao ostali narodi..."
“Žitije despota Stefana Lazarevića” Konstantina Filozofa nastalo je između 1433. i 1439. godine.
Nova otkrića na visu koji kontroliše okuku Drine pokazuju moć srpske država koja je u vreme kneževa Vlastimirovića kontrolisala najznačajniji strateški pravac koji je od antičkih vremena povezivao Panoniju sa Dalmacijom.
Rezultati iskopavanja su tako potvrdili pisana svedočanstva cara Konstantina Porfirogenita o prostiranju prednemanjićke "krštene Srbije" na teritoriji rimske provincije Dalmacije, ali i njegove tvrdnje da je hristijanizacija Srba počela još u 7. veku, u vreme cara Iraklija.
- Kada smo skinuli debeli sloj viševekovnog šuta sa poda ogromnog romejskog hrama dugog 32 metra i širokog 24 metra neočekivano smo u tlu, u desnom zapadnom uglu naosa crkve pronašli grob u kojem je sahranjen ugledni srpski ratnik o čijem statusu svedoči najbolji mač tog doba i oprema koji su bili pokopani sa njim. Dijagonalno od ovog groba, uz samu oltarsku pregradu, sahranjena je devojčica za koju znamo da je pripadala porodici iz elite tog srpskog društva po nakitu koji je pronađen. Karakteristični prilozi iz njihovih grobova su nam omogućili da vreme sahranjivanja datujemo u 9. vek, vek ranije od vremena za koje smo ranije pretpostavljali da je na Orlovinama formiran srpski grad - kaže arheolog Dragan Ćirković, rukovodilac terenskih istraživanja koja se izvode pod pokroviteljstvom valjevskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Arheolozi su tako neočekivano dobili materijalne dokaze da je Srbija u doba Vlastimirovića bila hristijanizovana, još pre misije Ćirila i Metodija. Na to je do sada ukazivalo samo pismo pape Jovana Sedmog upućeno 872. knezu Mutimiru Vlastimiroviću, kojim ga obaveštava da treba da se podredi obnovljenoj Panonskoj arhiepiskopiji u Sirmijumu, jer su njoj Srbi odranije pripadali.
Istražujući Orlovine od 2013. godine, arheolozi su otkrivali u dubljim slojevima ostatke velikog vizantijskog utvrđenog grada, koji su u najvišem delu bili pokriveni novijim masivnim srpskim odbrambenim zidovima i jarkovima. Pronađeni su i alati i oružje iz prednemanjićke epohe i, s obzirom na karakter nalaza, arheolozi su pretpostavili da se na Orlovinama nalazilo značajno vojno utvrđenje iz 10. veka, doba kneza Časlava.
Otkriće srpskih grobova iz 9. veka u tlu episkopske crkve i karakterističnog posuđa za svakodnevnu upotrebu, koji su otkrili postojanje civilnog naselja Srba oko hrama, pokazali su naučnicima drugačiju sliku.
- Ogromna crkva je urušena u vreme najezde varvara u 6. veku kada su iz grada pobegli Romeji. Srbi koji su želeli da u 9. veku sahrane pokojnike u njen originalni pod morali su da kopaju kroz tristagodišnji šut, a to se ne radi slučajno. To svedoči da su oni bili hrišćani i da su poštovali posvećeni prostor hrama i u njegov naos sahranjivali samo pripadnike elite. Oba groba su opljačkali vekovima pre iskopavanja ljudi koji su znali ko je tu sahranjen i bogatstvo priloga. Iz groba ratnika su odneli dragoceni mač i najverovatnije mamuze, koje su sahranjivane sa ratnicima, ali su srećom ostavili pojas čiji su nam delovi bili dovoljni da shvatimo da je reč o ličnosti velikog značaja.
- Kradljivci su odneli i nakit od plemenitih metala koji je verovatno bio u dečjem grobu, ali i preostala ogrlica od mozaičkih staklenih perli i karakteristična minđušica nedvosmisleno su ukazivali na srpsku devojčicu visokog roda. Hram sa grobovima se nalazi izvan srpskih bedema, što svedoči da je reč o civilnom naselju. Taj grad "krštene Srbije" koji živi od 9. veka tehnički ispunjava uslove da bude jedan od sedam srpskih gradova koje pominje car Konstantin Porfirogenit - kaže Ćirković.
Grobni prilozi slični ovima sa Orlovina pronalaženi su ranije slučajno na prostoru od Cetine do Skadra, u dolini Neretve, Bosni, Podrinju, uopšte celom prostoru gde su živeli Srbi po navodima Konstantina Porfirgenita, ali nikada do sada nije bilo arheološkog konteksta koji bi nedvosmisleno potvrdio o tome da je reč o Srbima, a ne nekim drugim Slovenima. Otkrića na Orlovinama donela su prekretnicu.
- I franački anali, stariji od Porfirogenitovog spisa svedoče da Ljudevit Posavski beži iz Panonije "kod Srba koji su narod koji drži veliki deo Dalmacije", ali jedini srpski grad iz Porfirogenitovog spisa koji je nesumnjivo lociran su Soli, današnja Tuzla, koja nije blizu Panonije. Deluje verovatnije da je pobegao u ovaj grad na Orlovinama kome ne znamo ime, ali znamo zahvaljujući arheologiji da se nalazio na prostoru "krštene Srbije". Njeno stanovništvo je u mirnom 7. i 8. veku živelo po nizijama, a zatim je počelo da se povlači ka starim visokim utvrđenjima zbog najezdi Bugara, Franaka i Ugara. Grad na Orlovinama nalazi se na izuzetno važnom strateškom pravcu koji je među prvima bio ugrožen ratovima, pa se ugroženo stanovništvo iz Podrinja ovde najverovatnije povlačilo od početka 9. veka, u doba Vlastimirovića, a grad je zadržao izuzetan značaj sve do rata kneza Časlava sa Ugarima, koji je započeo na Drini, a okončao se njegovom smrću na Savi. Orlovine, hipotetički, zaista ispunjavaju uslov da budu jedan od sedam velikih gradova prednemnjićke Srbije. Odgovor na to mogu dati samo dalja istraživanja - kaže docent dr Dejan Radičević, koji je prvi započeo arheološka istraživanja na Orlovinama, a sada je konsultant ekipe valjevskog Zavoda koja rukovodi iskopavanjima.
LOVCI NA MOŠTI
Arheolozi su otkrili da se među zidine naosa zarušene crkve naselila neobična grupa ljudi u 6. veku, neposredno pošto su iz grada pobegli Romeji. U crkvenom brodu podigli su kolibe i ognjišta, što znači da nisu osećali hrišćansko strahopoštovanje prema hramu.
- Postoji mogućnost, na osnovu pisanih istorijskih svedočanstava iz tog vremena, da je reč o ekipi varvara "divljih kopača" koje su angažovali crkveni velikodostojnici u egzilu da za nagradu iskopaju mošti, a oni su se usput bavili skidanjem i prodajom crkvenih ukrasa i pljačkom grobova. Na to ukazuju i opustošene vizantijske grobnice iz vremena kada je u crkvi živela ta neobična grupa ljudi - objašnjava Dragan Ćirković.
VELIKI MALI ZVORNIK
Opština Mali Zvornik je, za razliku od mnogo većih i bogatijih, napregla sve snage i sakupila sredstva za konzervaciju lokaliteta Orlovine.
- Naša opština smatra da je očuvanje baštine i njeno predstavljanje ne samo u domenu kulture i turizma, već pitanje našeg opstanka. Na tenderu je izabran izvođač koji će konzervirati ostatke monumentalne crkve i urediti velika staza za šetnju na prostoru grada sa vidikovcima prema Drini i Zvorničkom jezeru - kaže Jefta Marković iz Turističke organizacije Malog Zvornika.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
SRPKINJE MEĐU VIŠIM: Koja je prosečna visina žena u Evropi
Kao i cela planeta, tako je i Evropa tokom godina pretrpela značajne transformacije. Zahvaljujući novom tehnološkom napretku, evropski način života postao je zdraviji, što je jedan od ključnih faktora koji doprinose značajnom povećanju prosečne visine (pogotovo žena) u Evropi tokom prošlog veka.
Imaju najveće plate u Moravičkom okrugu: Dragačevci najbolje zarađuju i prvi po visini zarada već godinama, slede Gornji Milanovac pa Čačak i Ivanjica
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku prosečna neto zarada u februaru u Moravičkom okrugu iznosila je 80.580 dinara, što je za nepunih hiljadu dinara manje nego što je bila prethodni mesec.
SA PORODICOM Nikola Rokvić dočekao Vaskrs u mestu gde Sveti Nikola "vratio vid" Stefanu Dečanskom (VIDEO)
Nikola Rokvić je već četrnaest dana na putu ka manastiru Svetog Nektarija na Egini sa ciljem da se pokloni svetitelju koji inače slovi za zaštitnika onkoloških bolesnika. Nikola na ovom putu takođe ima cilj da skupi sredstva da se renovira deo dečije onkološke bolnice
NARODNA VEROVANJA ZA MESEC MAJ: Prema crkvenom tumačenju naziva se carski, a pojedini običaji se poštuju vekovima
Mnogi običaji se prema narodnim verovanjima vezuju za mesec maj, a u nastavku teksta saznajte koji su to.
NAJVAŽNIJI OBIČAJI ZA VASKRS KOJE SVAKI VERNIK TREBA DA ZNA: Danas čim ustanete 1 stvar obavezno morate da uradite
Najvažniji običaji za Vaskrs deo su tradicije koja obavezno treba da se ispoštuje.
Komentari(0)