BOŽANSKI BROJ Mnogi umni ljudi tvrde da je broj fi dokaz da je svet stvorio BOG, pročitajte zašto!
Poznat i kao zlatni presek ili božanski broj, zlatni rez je matematičko-strukturalni pojam koji se najčešće veže za umetnost, jer je u istoriji umetnosti najčešće korišćen. Ovaj broj ima mnoge zanimljive primene, uključujući i molekularnu biologiju, gde se može primetiti u DNK.
Fibonačijev niz oblikuje se rekurzivnom relacijom: nakon dve početne vrednosti, svaki sledeći broj je zbir dva prethodnika.
Prvi Fibonačijevi brojevi su 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, …1. Ako podelimo svaki sledeći broj u Fibonačijevom nizu s njemu prethodnim, dobijamo broj približan 1,618
Ovaj niz je nazvan po Leonardu od Pize, poznatom kao Fibonači.
Ako podelimo svaki sledeći broj u Fibonačijevom nizu s njemu prethodnim, dobijamo broj približan 1,618, ovaj broj se pojavljuje gotovo svuda u prirodi, umetnosti i arhitekturi.
Neverovatno ali za zlatni rez ima još mnogo zanimljivih podataka koji su vredni pomena:
Dvostruka spirala molekule DNK. Molekula DNK sadrži genetski kod i ima dvostruku spiralu. Ako izmerimo dužinu molekule DNK, nećemo biti iznenađeni kada otkrijemo da dužina i širina DNK molekule odražavaju proporciju zlatnog preseka.
Leptirova krila i krila vilinog konjica takođe su u proporciji zlatnog preseka.
Otisci prstiju takođe slede ovu geometriju.
Zlatni rez nije samo prisutan u ljudskom telu i prirodi, već se proteže i u svemir. Proučavanjem svemira, možemo prepoznati mnoge obrasce koji odražavaju zlatni rez. Ukratko, zlatni presek je tajanstvena proporcija koji se ponavlja u različitim aspektima našeg sveta, uključujući DNK i svemir.
U pčelinjoj zajednici (košnici), uviek je manji broj mužjaka pčela nego ženki pčela. Kada podelimo broj ženki s brojem mužjaka pčela, dobijemo broj fi (Fibonačijev broj).
Ova povezanost s Fibonačijevim nizom takođe se može primijetiti u Nautilusovoj konstrukciji, gdje spirale prate Fibonačijev niz.
Broj spirala u suncokretovom cvetu je Fibonačijev broj. Ovo omogućava optimalno raspoređivanje semenki za rast.
Ljudski telo: Odnos između dužine ruke i podlaktice, dužine prsta i falange takođe se približava zlatnom rezu.
U umetnosti, zlatni rez koristi se za postizanje estetske ravnoteže i privlačnosti. Mnoge poznate slike, poput Mona Lize Leonarda da Vinčija, konstruisane su koristeći zlatni presek. Dizajneri često koriste ovu proporciju za raspored elemenata i kompoziciju.
Već smo pominjali primenu zlatnog reza u arhitekturi, ali vredi napomenuti da se koristi u dizajnu fasada, prozora, vrata, stubova i drugih arhitektonskih elemenata.
Finansije i tržište, neobično, zlatni presek se takođe pojavljuje u finansijskim analizama.
Muzika: neki tvrde da je Antonio Stradivari, poznati graditelj violina, koristio zlatni presek u konstrukciji svojih violina kako bi postigao optimalne proporcije i akustični kvalitet.
Ukratko, zlatni rez je univerzalna proporcija koja se pojavljuje svuda, od prirode do umetnosti, arhitekture i finansija. Njegova prisutnost daje posebnu harmoniju i sklad u svet oko nas.
Dа li su ovаkvа delа u prirodi rezultаt slučаjnosti ili je to delo velikog Stvoriteljа (Boga) ostаje pitаnje o kome čitаlаc može sаm doneti sud.
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Ova biljka donosi ogromnu zaradu po aru: Laka je za održavanje, a može da se gaji i na balkonu
Ukoliko se poseduje plastenik sa ovom biljkom moguće je imati šest do osam setvi godišnje, zarada može preći 100.000 dinara.
"Ko ih ima da ih čuva kao zlato" Isplivala fotografija igračaka iz Jugoslavije, za njih je znalo svako dete FOTO
Legendarna igra "Vrti, vrti" samo je jedna od igara koja je mnoge vratila u detinjstvo
Komentari(1)
Veliki Stvoritelj nije Hristos nego Bog.