PRVI JUGOSLOVENSKI FILM KOJI JE BIO ZABRANJEN Razbesneo je Tita i ovde se prvi put čulo "Smrt fašizmu, sloboda narodu!"
Mnogi su smatrali da je film "Slavica" prvi premijerno prikazan jugoslovenski film, međutim nije baš tako.

Čitavu godinu pre legendarne “Slavice”, u Beogradu je nastao jedan drugi film o partizanskoj borbi.
Kada je 1946. godine prikazan, prvo u Moskvi, a onda i u Beogradu u proleće 1947. zvao se “U planinama Jugoslavije”. Interesantno, reč je o prvom filmu u kome se može čuti parola “Smrt fašizmu, sloboda narodu!” koja je kasnije postala legendarna.
Možda vas zanima:

Tragovima starih karavana: Istorijske rute kroz Srbiju
Kako su nekadašnji putevi oblikovali trgovinu i kulturu Balkana.

Maršal kakvog sigurno niste videli: Poslušajte kako TITO GOVORI ENGLESKI usred Londona (VIDEO)
Snimak prikazuje Tita prilikom njegove zvanične posete Velikoj Britaniji 1953. godine. Na njemu se vidi sastanak sa Čerčilom i velike mere koje je britanska tajna služba preuzela kako bi zaštitila prvog predsednika jedne socijalističke države koji ih je posetio . Ipak, još zanimljivije, na njemu se čuje i kako Tito govori engleski jezik!
Odmah nakon oslobođenja Beograda 1944. godine uspostavljena je tesna saradnja između partizanskih i sovjetskih vlasti. Tako je nekome palo na pamet da dve države treba zajedno da snime film.
Za reditelja je odabran Abram Rom, čuveno ime u Sovjetskom Savezu, a on je glavnu ulogu – bosanskog seljaka Slavka Babića koji diže revoluciju protiv okupatora, poverio sunarodniku Nikolaju Mordvinovu. Glavna zvezda filma bio je Ivan Bersenjev u ulozi Tita.
Upravo tu se uskoro pojavio problem. Reditelj je navodno insistirao na fizičkoj sličnosti glumaca i stvarnih likova, a ideju da Beresnjev igra jugoslovenskog maršala navodno je dao lično Staljin koji je bio zapanjen sličnošću dvojice muškaraca.
Iako je reč o sporednim ulogama osim Tita, u filmu se pojavljuje i feldmaršal Romel koga igra legendarni Bojan Stupica, ali i Draža Mihailović čija uloga je poverena hrvatskom glumcu Vjekoslavu Afriću (istom onom koji će kasnije režirati “Slavicu”).
Titu se nikada nije dopalo kako ga je Bersenjev predstavio na velikom platnu, smatrao ga je “nepodobnim”. Film je bio loše primljen i kod publike, svima je smetala činjenica da partizani govore ruski, a onim drugovima koji su imali malo “oštrije oko” i činjenica da su slike Staljina, u svakom kadru u kom se pojavljuju, veće od Titovih.
O tome kako je ovaj film prihvaćen u Jugoslaviji Milovan Đilas zapisao je u knjizi “Vlast i pobuna”.
“Uloga Tita ispala je bedna, ilustrativna i neinicijativna… nismo uspeli ni da se naslov filma – U planinama Jugoslavije, izmeni u sadržajniji, istorijski određeniji. Sovjetski umetničko-politički bunker bi odškrinuo kapke jedino na naše folklorne primedbe. Banalna, frazerska i pirotehnička seljačka buntarija.”
— piše Đilas u svojoj knjizi.
Godinu dana posle premijere filma “U planinama Jugoslavije”, dolazi do sukoba Tita i Staljina i rezolucije Informbiroa. Pravo iz bioskopskih sala, film odlazi u komunističke bunkere u kojima će ostati decenijama.
(Izvor: Istorijski zabavnik)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

ŽIVOTNA PRIČA BATE ŽIVOJINOVIĆA: Napio ekipu na snimanju Bitke na Neretvi i tukao kolegu zbog Slobe Miloševića
Legenda srpske kinematografije napustila nas je pre 9 godina

Da li baštu treba zalivati ujutru ili uveče? Samo jedno je ispravno, a mnogi greše
Evo šta savetuju stručnjaci

Neće vam biti simpatično kada čujete kako je nastao izraz "ostavljen na cedilu": Ova grozota je prava inspiracija
Ostavljen na cedilu nije izraz koji bismo rado voleli da izgovorimo, jer ne označava ništa lepo, a takođe ni inspiracija za nastanak te izreke nije uopšte lepa.

Nekima će delovati bizarno, ali jedan popularni napitak eliminiše sav kamenac iz džezve
Svi smo svesni toga da Coca-Cola nije baš najzdravije piće, ali je ipak jedno od omiljenih.

Ljudi širom sveta donji veš zakopavaju u bašte, a iza ovoga se krije savršeno dobar razlog
Širom Švajcarske poljoprivrednici i vlasnici vrtova svojevremeno su zakopali 2000 para belog donjeg veša u okviru naučne studije o kvalitetu tla.
Komentari(0)