TVRĐAVA SA KOG POGLED SEŽE DO BOSNE I HERCEGOVINE Solotnik kao čuvar tajni i misteriozne priče o prokletoj Jerini

Jovan Kragović

14:12

Turizam 0

Brojna utvrđenja nepozatnog porekla pronađena u Srbiji poznata su kao Jerinini gradovi

TVRĐAVA SA KOG POGLED SEŽE DO BOSNE I HERCEGOVINE Solotnik kao čuvar tajni i misteriozne priče o prokletoj Jerini
Shutterstock

 

Na obroncima planine Tara kod Bajine Bašte, devet kilometara udaljen od Kaluđerskih bara, nalazi se danas poznato areheološko nalazište Solotuša.

Utvrđenje je sagrađeno na stenovitom platou ispod koga je duga krečnjačka litica, koja se spušta do vrela Solotuške reke. O njemu nema istoriografskih zabeleški, a ni posebnog narodnog predanja, izuzev naziva Grad, Kulina ili Jerinin grad.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Po arheolozima, Solotnik je tipičan srednjovekovni zamak, a ovaj naziv duguje selu u kome se nalazi. Prilikom arheoloških istraživanja otkriveni su fragmentarni ostaci utvrđenja iz gvozdenog doba, sa kontinuitetom u ranovizantijskom periodu, dok je zamak sa vlastelinskim dvorom nastao u 15. veku.

Okamenjeni krečni malter, brojni nalazi oružja i oskudni ulomci stone grnčarije, ukazali su da je Solotnik užurbano građen i da je osvojen u turskom napadu, najverovatnije između 1459. i 1463. godine.

Prema legendi koja se premnosi sa kolena na koleno grad su gradila tri majstora međutim prokleta Jerina se nije baš dobro slagala sa njima i prilikom gradnje, prema predanju, izmakla im je merdevine i oni su nastradali. Mesta na koja su pali, kasnije su postala sela i dobila imena po ovoj trojici neimara – Luke, Kostin do i Palež.

Zamak je imao približno trapezoidnu osnovu, dimenzija 16,85 x 28,20 metara, dva ulaza i kružnu odbrambenu kulu iznad glavnih vrata iz pravca jugoistoka. U izgradnji je korišćen pritesani krečnjak i trpanac vezan krečnim malterom, a zidovi su široki od 1,20 do 1,70 metara i očuvani na visini od 4,2 metra. Cisterna za vodu, otkrivena u zamku, ima nepravilnu kružnu osnovu, sa kružnim bunarom. Arheološka istraživanja na Kulini nisu završena.

Ono što oduševljava brojne posetioce jeste bogato kulturno-istorjskio nasleđe, ali i nevertovan vidokavac sa kog pogled seže čak i do susedne Bosne i Hercegovine.

Solotnik na mapi:

 

Konak kneza Miloša

OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović

Turizam

14:00

7 decembar, 2025

Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.

Tara

Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi

Turizam

18:00

2 decembar, 2025

Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.

Komentari(0)

Loading