"MANASTIRAK" U KLISURI MORAVICE Ime mu je promenjeno nakon jedne velike kiše, provale oblaka, sa bujicom (FOTO/VIDEO)
Nije poznato ko je i kada podigao manastir, ali se na osnovu stilskih odlika tj. pripadnosti Raškom stilu i sličnosti sa crkvom svetog Ahilija, njegov nastanak smešta na kraj XIII veka. Po narodnom predanju to je jedna od Nemanjićkih zadužbina.

Manastir Klisura ili ranije poznat kao Manastir Dobrača je aktivan ženski manastir koji potiče iz srednjeg veka i pripada Eparhiji žičkoj Srpske pravoslavne crkve.
Nalazi se u ataru sela Dobrače, 13 kilometara južno od Arilja, u klisuri Moravice, po kojoj je dobila naziv. Manastirska crkva, posvećena svetim arhangelima Mihajlu i Gavrilu, podignuta je krajem 13. veka u Raškom stilu, po ugledu na obližnju crkvu svetog Ahilija, u današnjem Arilju, u kojoj se tada nalazilo sedište Moravičke episkopije.
vikipedija/Manastir Klisura
Prošlost manastira
Možda vas zanima:

Skriven u šumi uz obalu Moravice, manastir Klisura jedan od najstarijih u Srbiji
Velika svetinja više puta rušena, ali se uvek dizala kao Feniks iz pepela i okupljala vernike

Kuće potpuno odsečene od sveta, potopljeni podrumi: Preteško stanje u Arilju nakon nevremena, na teritoriji čitave opštine proglašena vanredna situacija
Nakon što je usled katastrofalnih posledica nevremena proglašena u šest mesnih zajednica, danas je na čitavoj teritoriji opštine Arilje proglašena vanredna situacija. Ogromna šteta pričinjena je na putnoj infrastrukturi, a pojedina domaćinstva su odsečena od sveta.
Možda vas zanima:

Skriven u šumi uz obalu Moravice, manastir Klisura jedan od najstarijih u Srbiji
Velika svetinja više puta rušena, ali se uvek dizala kao Feniks iz pepela i okupljala vernike

Kuće potpuno odsečene od sveta, potopljeni podrumi: Preteško stanje u Arilju nakon nevremena, na teritoriji čitave opštine proglašena vanredna situacija
Nakon što je usled katastrofalnih posledica nevremena proglašena u šest mesnih zajednica, danas je na čitavoj teritoriji opštine Arilje proglašena vanredna situacija. Ogromna šteta pričinjena je na putnoj infrastrukturi, a pojedina domaćinstva su odsečena od sveta.
Možda vas zanima:

Skriven u šumi uz obalu Moravice, manastir Klisura jedan od najstarijih u Srbiji
Velika svetinja više puta rušena, ali se uvek dizala kao Feniks iz pepela i okupljala vernike

Kuće potpuno odsečene od sveta, potopljeni podrumi: Preteško stanje u Arilju nakon nevremena, na teritoriji čitave opštine proglašena vanredna situacija
Nakon što je usled katastrofalnih posledica nevremena proglašena u šest mesnih zajednica, danas je na čitavoj teritoriji opštine Arilje proglašena vanredna situacija. Ogromna šteta pričinjena je na putnoj infrastrukturi, a pojedina domaćinstva su odsečena od sveta.
Možda vas zanima:

Skriven u šumi uz obalu Moravice, manastir Klisura jedan od najstarijih u Srbiji
Velika svetinja više puta rušena, ali se uvek dizala kao Feniks iz pepela i okupljala vernike

Kuće potpuno odsečene od sveta, potopljeni podrumi: Preteško stanje u Arilju nakon nevremena, na teritoriji čitave opštine proglašena vanredna situacija
Nakon što je usled katastrofalnih posledica nevremena proglašena u šest mesnih zajednica, danas je na čitavoj teritoriji opštine Arilje proglašena vanredna situacija. Ogromna šteta pričinjena je na putnoj infrastrukturi, a pojedina domaćinstva su odsečena od sveta.
Prvo stradanje manastira vezuje se za 1459. godinu kada je propala definitivno srpska država. Tokom morejskog rata, krajem 17. veka, manastirska crkva (zvana "Dobračka") je, najverovatnije 1688. godine, zapaljena, a posle njegovog kraja i Velike seobe Srba, manastir je 1690. godine zapusteo.
vikipedija/Manastir Klisura, manastirski konak
Manastirska crkva je obnovljena 1798. godine, od strane kaluđera Jaćima Karlage (rodom iz Foče) i naroda. Po zapisu iz 1858. godine pomenuti kaluđer je poticao iz porodice Rašković iz Starog Vlaha. Sledi ponovna propast 1813. godine ali i ubrzo opravka već 1815-1816. godine zaslugom Miloša Obrenovića.
Manastir je 1826. godine posetio književnik i putopisac Joakim Vujić. Manastir je nazivan (1867) i "manastirak", zbog svojih malih dimenzija i isto takve crkve, zidane od kamena sa jednim kubetom. Kao parohijske filijale manastiru su pripadala sredinom 19. veka četiri okolna sela: Dobrača, Trešnjevica, Stupčevići i Latvica. Godine 1872. u manastiru žive samo iguman Hrisantije i kaluđer jeromonah Janićije.
vikipedija/Manastir Klisura, manastirsko groblje
Dobračkim manastirom se zvao do sredine 18. veka, a zatim se naziva Klisura. Ime mu je promenjeno nakon jedne velike kiše (provale oblaka) sa bujicom, koja je manastirski kompleks potpuno uništila. Po šematizmu pravoslavnih manastira Kraljevine Srbije za 1898. godinu, manastir je klasifikovan u one trećeg reda.
U njemu je tada živeo jeromonah Joakim Milošević. Tokom Prvog svetskog rata, Austrougarske snage su u nekoliko navrata, tokom 1915. i 1916. godine, upadale i uništavale po manastiru. U međuratnom periodu manastirska zdanja su izgrađena pod upravom starešine Domentijana Zdravkovića. Novo razaranje manastir je doživeo za vreme Drugog svetskog rata, kada su bugarske okupacione snage zapalile i uništile deo manastirskog kompleksa.
vikipedija/Crkva je jedinstvena po tome što su u njoj oslikane scene iz srpske istorije
Posle završetka rata, podignut je novi konak, a od 1961. godine funkcioniše kao ženski manastir.
Arhitektura i unutrašnjost
Manastirska crkva ima jednobrodnu osnovu sa polukružnom oltarskom apsidom na istoku, narteksom i drvenim egzonarteksom u obliku trema na zapadu i osmostranom kupolom, koja se uzdiže nad naosom. Uzor za njeno podizanje je crkva svetog Ahilija, a slična je manastirskim crkvama u Pridvorici, Morači i Svetoj Trojici na Ovčaru.
vikipedija/Hram je posvećen Svetim Arhangelima, Mihailu I Gavrilu
Prvobitni živopis u njenoj unutrašnjosti je uništen 1688. godine, kada je crkva spaljena, a freske koje se danas nalaze u njenoj unutrašnjosti delo su akademskog slikara Jaroslava Kratine i nastale su 1952. godine, koji je klasičnim hrišćanskim motivima, pridodao i ličnosti iz srpske narodne epike, poput Kosovke devojke, Majke Jugovića, Vojvode Rajka i drugih.
Ikonostas u crkvi sačinjavaju 42 ikone i delo je Dimitrija Posnikovića, koji ga napravio 1867. godine. U njega je ugradio 31 ikonu naslikanu u Odesi i 11 koje je on sam naslikao.
Manastir Klisura (Dobrača) na mapi:
Izvor: vikipedija
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Ova banja je pravi dragulj Srbije: Pruža odmor kao iz bajke, bogata lekovitom vodom, a cene bagatela!
Mataruška Banja jedna je od najrazvijenijih banja u Srbiji

KANJON SMRTI: Jedino mesto na Uvcu gde čamci moraju da stanu i legenda o "nevidljivom dnu" jezera
Uvac je jedno od naših najlepših prirodnih čuda, poznato po meandrima i beloglavim supovima. Ipak, kanjon Uvca krije jedno mesto koje je opasno, mesto sa kojeg je izvađeno više žrtava. Otkrivamo zašto je u pojedinim delovima jezera zabranjeno ploviti i kakvu legendu krije "nevidljivo dno" akumulacije.

Ova banja je pravi biser Srbije: Bogata prirodom i lekovitom vodom, a cena noćenja ne može biti jeftinija
Vode Jošaničke Banje mogu da se koriste kod lečenja reumatskih oboljenja

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu
Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.

VELIKI KINESKI ZID SRBIJE: Da li je Golubačka tvrđava zaista izgrađena po uzoru na Istok i kakvu tajnu krije "kapija" Dunava
Golubačka tvrđava, najimpozantnije utvrđenje na Dunavu, smatra se čudom srednjovekovne arhitekture. Otkrivamo zašto je njena gradnja toliko neobična, kako njene kule podsećaju na daleki Istok i kakvu tajnu krije čuvena "kapija" Đerdapske klisure.
Komentari(0)