TAJANSTVENA SVETINJA KRALJEVSKOG POREKLA Narod se u turskom ropstvu krišom okupljao u potaji oko manastira, krštavao i venčavao (VIDEO/FOTO)
Usamljeni, tajanstveni manastir sa briljantno klesanim portalima, rozetama, prozorima i oltarskim nišama, koji su morali imati dugo trajanje i kraljevsko poreklo.

Manastir Dubnica pripada Eparhiji mileševskoj Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se u selu Božetići na obroncima planine Javor, samo nekoliko kilometara od sjeničkog jezera. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.
Manastir podignut na temeljima drevne svetinje, a čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića Manastir Zočište, veliku srpsku svetinju između dve enklave, Orahovca i Velike Hoče, posećuju brojni hodočasnici, a specifičan je po tome što se u njemu mole i kosovski Albanci. Dolazili su čak i na zgarište manastira da ih izleče Sveti vračevi Kozma i Damjan. Selo i manastir su dobili ime po izvoru lekovite vode za oči. Možda vas zanima:
DAVIDOVICA KRIJE MNOGE TAJNE Manastir koji čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića i kosti Jug Bogdana(FOTO/VIDEO)
AKO SE ZASPI ISPOD MOŠTIJU TO JE DOBAR ZNAK Otac Stefan ističe da Albanci ovu svetinju poštuju kao mesto isceljenja, jednako kao pravoslavni (VIDEO)
Možda vas zanima:

DAVIDOVICA KRIJE MNOGE TAJNE Manastir koji čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića i kosti Jug Bogdana(FOTO/VIDEO)
Manastir podignut na temeljima drevne svetinje, a čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića

AKO SE ZASPI ISPOD MOŠTIJU TO JE DOBAR ZNAK Otac Stefan ističe da Albanci ovu svetinju poštuju kao mesto isceljenja, jednako kao pravoslavni (VIDEO)
Manastir Zočište, veliku srpsku svetinju između dve enklave, Orahovca i Velike Hoče, posećuju brojni hodočasnici, a specifičan je po tome što se u njemu mole i kosovski Albanci. Dolazili su čak i na zgarište manastira da ih izleče Sveti vračevi Kozma i Damjan. Selo i manastir su dobili ime po izvoru lekovite vode za oči.
Možda vas zanima:

DAVIDOVICA KRIJE MNOGE TAJNE Manastir koji čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića i kosti Jug Bogdana(FOTO/VIDEO)
Manastir podignut na temeljima drevne svetinje, a čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića

AKO SE ZASPI ISPOD MOŠTIJU TO JE DOBAR ZNAK Otac Stefan ističe da Albanci ovu svetinju poštuju kao mesto isceljenja, jednako kao pravoslavni (VIDEO)
Manastir Zočište, veliku srpsku svetinju između dve enklave, Orahovca i Velike Hoče, posećuju brojni hodočasnici, a specifičan je po tome što se u njemu mole i kosovski Albanci. Dolazili su čak i na zgarište manastira da ih izleče Sveti vračevi Kozma i Damjan. Selo i manastir su dobili ime po izvoru lekovite vode za oči.
Možda vas zanima:

DAVIDOVICA KRIJE MNOGE TAJNE Manastir koji čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića i kosti Jug Bogdana(FOTO/VIDEO)
Manastir podignut na temeljima drevne svetinje, a čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića

AKO SE ZASPI ISPOD MOŠTIJU TO JE DOBAR ZNAK Otac Stefan ističe da Albanci ovu svetinju poštuju kao mesto isceljenja, jednako kao pravoslavni (VIDEO)
Manastir Zočište, veliku srpsku svetinju između dve enklave, Orahovca i Velike Hoče, posećuju brojni hodočasnici, a specifičan je po tome što se u njemu mole i kosovski Albanci. Dolazili su čak i na zgarište manastira da ih izleče Sveti vračevi Kozma i Damjan. Selo i manastir su dobili ime po izvoru lekovite vode za oči.
Istorija
Možda vas zanima:

DAVIDOVICA KRIJE MNOGE TAJNE Manastir koji čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića i kosti Jug Bogdana(FOTO/VIDEO)
Manastir podignut na temeljima drevne svetinje, a čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića

AKO SE ZASPI ISPOD MOŠTIJU TO JE DOBAR ZNAK Otac Stefan ističe da Albanci ovu svetinju poštuju kao mesto isceljenja, jednako kao pravoslavni (VIDEO)
Manastir Zočište, veliku srpsku svetinju između dve enklave, Orahovca i Velike Hoče, posećuju brojni hodočasnici, a specifičan je po tome što se u njemu mole i kosovski Albanci. Dolazili su čak i na zgarište manastira da ih izleče Sveti vračevi Kozma i Damjan. Selo i manastir su dobili ime po izvoru lekovite vode za oči.
Možda vas zanima:

DAVIDOVICA KRIJE MNOGE TAJNE Manastir koji čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića i kosti Jug Bogdana(FOTO/VIDEO)
Manastir podignut na temeljima drevne svetinje, a čuva nadgrobne ploče starije od Nemanjića

AKO SE ZASPI ISPOD MOŠTIJU TO JE DOBAR ZNAK Otac Stefan ističe da Albanci ovu svetinju poštuju kao mesto isceljenja, jednako kao pravoslavni (VIDEO)
Manastir Zočište, veliku srpsku svetinju između dve enklave, Orahovca i Velike Hoče, posećuju brojni hodočasnici, a specifičan je po tome što se u njemu mole i kosovski Albanci. Dolazili su čak i na zgarište manastira da ih izleče Sveti vračevi Kozma i Damjan. Selo i manastir su dobili ime po izvoru lekovite vode za oči.
Narodni istoričar i pripovedač je objašnjavao postojanje usamljenog, tajanstvenog manastira sa briljantno klesanim portalima, rozetama, prozorima i oltarskim nišama, koji su morali imati dugo trajanje i kraljevsko poreklo. Najnoviji trag upućuje na prve decenije 15. veka, preciznije na epohu oblasnih gospodara, kada je manastir Dubnica obnovljen na temeljima neke starije građevine. To je vreme kada su u Srbiji i Bosni velikaši i župani obnavljali utvrđene gradove. Međutim, od ostataka crkve i konaka iz tog perioda danas se malo šta može raspoznati.
Na jedinom i već ispranom ostatku freske, na dovratniku portala naosa, tri od četiri slovna broja škrto svedoče da je Manastir Dubnica građen i živopisan 1422. godine.
Posle više od dva veka, manastir Dubnica je doživeo svoj najveći uspon. Bilo je to u vreme kada se na tronu raških mitropolita, i kasnije pećkog patrijarha, nalazio Gavrilo Rajić-Rašković, jedan od najznamenitijih predstavnika poznate loze, kneževa Raškovića.
Možda najlepše predanje koje se sačuvalo u narodu ovoga kraja, i danas živo, daje za pravo onima koji tajanstvenu Dubnicu dovode u vezu sa prastarim zadužbinama Nemanjića. Taj su manastir, kažu, kasnije obnavljali Raškovići, jer su i oni od loze Nemanjića.
Arsenije Crnojević je, tumače pripovedači i hroničari, poslednju zimu pred Veliku Seobu proveo u Dubnici bezbedan i siguran do proleća 1690. godine, kada je sa narodom i sveštenstvom prešao Savu i Dunav. Sa njima se selio i veliki broj žitelja Starog Vlaha i Polimlja, na čelu sa kneževima Raškovićima.
vikipedija/Arsenije III Čarnojević
Turci su zato manastir spalili do temelja. Manastir Dubnica je u tami vekova bio neugasivo kandilo između Javora i Uvca, tapija nemanjićke zemlje. Narod se u turskom ropstvu okupljao u potaji oko manastira, krišom krštavao i venčavao. Gorele su sveće za žive i mrtve, prizivan Bog da vrati žive sa ratišta, da izagna osvajača, da podari novorođenče, da oprosti grehe.
Obnova
Nakon istraživačkih i konzervatorskih radova koje su obavili stručnjaci iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva, obnova manastira je započela u septembru 2003. godine uz pomoć Eparhije Mileševske, Skupštine Opštine Nova Varoš, meštana i darodavaca. Manastir je na temeljima porušene crkve, prema projektu i pod nadzorom arhitekte Gospodina Veljka Vučkovića, od kamena i sige ozidao kamenorezac Milijan Đoković iz Sirogojna, sa grupom svojih majstora.
U porti je od drveta podignut zvonik, ozidana česma, kapija, crkva je pokrivena bakarnim limom i izgrađen drveni konak za monahe.
Printscreen/Youtube/ AgroTV Srbija/Manastir Dubnica/Zvonik drveni
Crkvu Svete Trojice krasi ikonostas, rad drvorezbara Miroslava Trbusića iz Kragujevca i ikone, rad ikonopisca Ivana Kovalčeka iz Novog Sada, koje je manastiru svojim prilozima darovao narod ovog kraja. Dubnica sada živi neki novi život na starovlaškoj visoravni.
Osim orlova, koji je sa kricima nadleću i čuvaju, svraćaju i turisti, kao i putnici namernici i sa radošću upoznaju ovu tajanstvenu duhovnu svetinju.
Obnova manastira Dubnica je završena 4. avgusta 2007. godine, na dan Svete Marije Magdalene, činom osvećenja koje je obavio Episkop mileševski Gospodin Filaret, sa sveštenstvom i sveštenomonasima Eparhije mileševske. Spomenik patrijarhu Gavrilu, skulptura u prirodnoj veličini, podignut je u manastiru.
U ovom manastiru od decembra 2017. godine boravi umirovljeni episkop mileševski Filaret.
Manastir Dubnica na mapi:
Izvor: vikipedija
Komentari(0)