OD NJE SE PRAVE ČOBANSKE KUĆICE I ČAMCI Izuzetno retko i strogo zaštićeno drvo staro skoro dva veka usamljeno raste u selu kod ovog srpskog grada (FOTO)
Zlatiborski okrug krase najlepše planine u Srbiji.
Na njegovoj površinu su Zlatibor, Zlatar i Tara na kojima su hektari i hektari pod šumskim prostranstvom. Ipak, na čitavom tom području ostalo je samo nekoliko stabala munike, a jedno je staro oko 180 godina i nalazi se u selu Negbine, podno Murtenice.
"To je vrsta crnog bora, tercialni relikt i superdimit Balkanskog poluostrva. Ovakav primerak može se naći još samo u Italiji. Nekada je na ovim prostorim borova vrsta bila mnogo zastupljenija, međutim sada su na žalost ostala samo pojedinačna stabla kao što je ovo u selu Negbina, kao i jedno stablo na porodičnom imanju Selaković u Seništu, i nekoliko primeraka u utrobi Murtenice, koja su pronađena prilikom izrade Posebne osnove gazdovanja šumama od 2010. do 2019. godine", kazala je Rosa Kolašinac iz Srbijašuma.
Munika je dobila naziv po naučku Heldrajhu Muniku, ova vrsta raste na stenovitim i kamenitim podlogama i jako sporo raste, ali zato može dostići visinu do čak 35 metara, a prečnik od jednog do tri metra. Njena kruna je najčešće loptasto-piramidalnog oblika.
"Ono što je u prethodnom periodu negativno uticalo na opstanak ove vrste je pre svega ljudski faktor, jer je drvo munike korišćeno za izradu bačija, u narodu su poznate kao katuni ili čobanske kućica, kao i za smolu i luč. U Crnoj Gori ga koriste za izradu čamaca na Skadarkskom jezeru", ističe Kolašinac.
Munika u Srbiji spada u ugroženu vrstu i stoga je pod zažtitom prvog stepena. Imajući u vidu požare koji su prošle godine bili učestali u predelima Murtenice, iz javnog preduzeća Srbijašume apelovali su na posebnu pažnju u narednom periodu kako bi ne bi ponovo došlo do uništavanja šuma.
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
ŽIVI LED U SRCU ŠUMADIЈE: Zašto se Semeteško jezero nikada ne ledi i legenda o plutajućim ostrvima koja prkose logici
U zapadnom delu Kopaonika krije se jezero toliko misteriozno da mu profesionalni ronioci ne mogu izmeriti dno. Otkrivamo zašto se Semeteško jezero, sa svojih 60 metara prečnika, nikada ne ledi u potpunosti, kako plove njegova "živa" ostrva i zašto meštani sela Semeteša veruju da je nastalo kao kazna.
Raj za živce, najstarije lečilište, lekovito blato! Za ove banje retko koji Srbin zna, a spas je kod mnogih bolesti
Nisu poznate, a pružaju potpunu relaksaciju, leče razne boljke, mada nisu sve u dobrom stanju
KAMENI DŽIN U ŠUMADIЈI: Legenda o planini Rudnik – zašto se čuje tutnjava iz zemlje i tajna skrivenog blaga
Planina Rudnik, najviši vrh Šumadije, vekovima je bio centar rudarstva, ali i misterije. Otkrivamo zašto su stari rudari verovali u "Kamene džinove" i kako je mit o bogatstvu povezan sa legendom da se iz zemlje čuje neobična tutnjava, koja upozorava na opasnost i čuva tajne.
Komentari(0)