USPAVANI VULKAN I SPOMENIK PRIRODE OSTRVICA Još se mogu raspoznati tragovi slivanja lave (VIDEO)

Lepote Srbije

20:00

Turizam 1

Na ovom vidikovcu danas dominiraju gole stene na kojima se još mogu raspoznati tragovi slivanja lave i njenog naglog hlađenja

USPAVANI VULKAN I SPOMENIK PRIRODE OSTRVICA Još se mogu raspoznati tragovi slivanja lave (VIDEO)
Shutterstock

Kad prilazite rudničkom pobrđu, videćete siluetu Ostrovice ili Ostrvice. Na nekim topografskim kartama vodi se kao Ostrvica, ali je u literaturi i usmenoj praksi, za davno ugašeni vulkan, češće u upotrebi naziv Ostrovica.

Do vrha, nadmorske visine 758 metara, nije teško doći, tvrde planinari. Ibarskom magistralom ide se do skretanja za naselje Rudnik, zatim ka selu Varnice odakle vodi markirana staza. Nakon livade i šume, sledi uspon po stenama, koji na nekim mestima izgleda opasan, ali se da savladati. A kada se, za oko 45 minuta, stigne do vrha koji dominira prostorom – zatalasanom Šumadijom, pred horizontom ljudska čula drhte.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

A post shared by Veljko Tešanović (@velja.sin)

– Ostrovica pripada severozapadnim ograncima Rudnika – najviše šumadijske planine i predstavlja deo šireg eruptivnog terena Rudnika i Šumadije. Odlikuje se izrazitom individualnošću, specifičnom morfološkom fizionomijom i istaknutim visinskim položajem u odnosu na okolni reljef,– navode stručnjaci Zavoda za zaštitu prirode Srbije na čiji je predlog prvobitno zaštićena 1980. godine od strane opštine Gornji Milanovac kao „Vidikovac Ostrovica”. Revizijom i usaglašavanjem sa postojećom zakonskom regulativom, 2009. godine proglašena je za Spomenik prirode „Ostrovica” na površini od bezmalo 14 ha. Ovo značajno prirodno dobro je na teritoriji opštine Gornji Milanovac, katastarskoj opštini Zagrađe.

Ostrovica je danas opusteli kamenjar zarastao u šipražje, bodljikavo grmlje i retke trave. Dominiraju gole stene na kojima se još mogu raspoznati tragovi slivanja lave i njenog naglog hlađenja. Na vrhu ima dva nejednaka zuba.

– Vrhovi su međusobno odvojeni presedlinom širokom desetak metara. Postala je nadimanjem gustih masa lave i obrazovanjem neka, o čemu svedoči šiljati dominantni vrh,– navodi se u izveštaju Zavoda.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Petar (@robobbobo)

Područje Ostrovice i Zagrađe -Trudelj, koji predstavljaju jedinstven vulkanski masiv, izgrađeni su od kvarclatita i dacita sa postepenim prelazima. Prve podatke o petrografiji eruptivnih stena Ostrovice dao je pionir geologije u Srbiji Jovan Žujović (1889).

U geološkoj prošlosti, na prostoru današnje Srbije, vulkanski rad bio je intenzivan i zahvatao je velike površine. To se dokazuje prisustvom magmatskih stena: andeziti, daciti, trahiti, rioliti, peridotiti, graniti, gabro, dijabazi, pegmatiti, bazalti... Vulkanski rad je, kako navode stručnjaci, pratio čitavu geološku istoriju, a završio se krajem tercijara (pre oko dva miliona godina). Za sobom je ostavio ogromne mase eruptivnih stena i piroklastičnog materijala.

Vegetacijski pripada zoni hrastovih sladunovo - cerovih šuma. Po značaju i biljnoj raznolikosti izdvaja se stanište stena i kamenjara na kome opstaju balkansko-karpatski endemit Rajhenbahova žuta perunika, balkanski endemit mišjakinja i arktički florni element kamenika.

Ostrovica je izuzetan objekat kulturne baštine, bar bi tako trebalo da bude, jer se na vrhu naziru ostaci utvrđenog grada, čija tačna godina izgradnje, kao ni graditelj, nisu poznati. Pretpostavlja se da potiče još iz antičkog perioda. Razni istorijski podaci nam govore, da su se u okviru grada, sklanjali dubrovački trgovci i rudari iz okolnih rudnika, u periodu sukoba između Stefana Dečanskog i Vladislava II, posle smrti kralja Milutina.

Ostrovica je igrala izuzetno važnu ulogu u odbrani tadašnje srpske države, bila je najvažnija tvrđava u ovoj oblasti i ko je upravljao njom, upravljao je i celim ovim krajem.

Nekada je karavanski put od Beograda ka Dubrovniku išao od Lazarevca preko Belanovice i Rudnika ka Gornjem Milanovcu. Tvrđava na Ostrovici, Sivirdže Hisar kako su je Turci zvali, karavanski se spajala sa tvrđavom Žrnov na Avali. I Žrnov i Ostrvica, istorijski i prirodni spomenici drevnog vremena, kroz istoriju su rušeni i podizani, u Rimskom dobu obnavljani, u Srednjem veku od despota Đurađa Brankovića utvrđivani i očuvani. Ostrovica nestade pod osvajačkim rukama, a dobro očuvani ostaci grada Žrnova dignuti su u vazduh 1934. godine po naredbi kralja Aleksandra Karađorđevića.

Feliks Kanic, koji je obišao Ostrovicu 1888. godine i popeo se na njen vrh, u svom delu (1904) spominje vrh Ostrovicu i visoko postavljeni zamak na njoj.

„Narod veruje da ju je izgradila despotica Jerina. Međutim, tome protivreči podatak iz jedne hronike da je buntovni vojvoda Nikola Belocrkvić 1397. pobegao od osvete despota Stefana Lazarevića, dakle mnogo ranije, u Ostrovicu. Istorijski je dokazano da je sultan Murat II naoko neosvojivu tvrđavu prvi put zauzeo 1436, da bi je 1454, ponovo je osvojivši, razorio”.

Izvor: poltika.rs

 

ovčar banja

Ruku nisam mogla da pomeram, ovde sam se oporavila: Lekovite vode u Ovčar Banji, smeštena na sat i po od Beograda u prelepom delu Srbije

Turizam

11:00

19 april, 2024

Ovčar Banja pored aktivnog odmora, uživanja u prirodi i zelenom pogledu, turistima pruža i lek u sastavu njenih termalnih voda koje prolaze kroz vulkanske stene, nepromenljivog sastava sa stalnim temperaturama. Dugo je čuvena voda Ovčar Banje lečila reumatske tegobe brojnim turistima, nakon decenije, ponovo je vratila svoju svrhu u vidu zdravlja.

Resavska pećina

RESAVSKA PEĆINA Lepotica okićena nakitom starim 45 MILIONA GODINA! Idealna za posetu u toku predstojećih praznika

Turizam

17:00

18 april, 2024

Resavska pećina je zaštićeni spomenik prirode i svrstava se u zaštićeno područje prve kategorije (prirodna dobra nacionalnog značaja). Resavska (Divljakovačka) pećina je pećina u centralnoj Srbiji na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu Babina glava, na obodu kraškog polja Divljakovac, kod sela Jelovac. Spada među najveće i najlepše pećine u Srbiji. Duga je 4,5 km.

Komentari(1)

Loading
Natalija

03.03.2022 13:59

Nisam ni znala da smo imali vulkan na ovom području. Baš zanimljivo. Eto ideje za neki vikend izlet, na proleće, kad stvarno grane sunce. Poslednje tri godine ne idem nigde dalje, pa stalno tražim nove ideje za izlete vikendom, a onda iznajmim 'autorent', pa se zaputim negde, gde ranije nisam bila. Ovo je sjajna ideja. Hvala!