Mnogi srpski junaci su svoje rane vidali upravo ovde: Jedna je od najlepših banja koje imamo, pravi raj prirode!

Teodora Tojagić

16:00

Turizam 0

Sve to je najverovatnije i dovelo do nastanka naziva ove banje, koja kao takozvano narodno lečilište funkcioniše počev od 1935. godine

banja vrujci
rina

Ukoliko odlučite da posetite tokom hladnijih dana banju Vrujci, sva je prilika da ćete uživati u pogledu na vodu koja vri, odnosno koja deluje kao da ključa.

Međutim, ako ovo lečilište na području opštine Mionica posećujete tokom toplijeg perioda godine, ta pojava nije baš tako lako uočljiva.

Opravdanje za to treba tražiti u sastavu voda u banji Vrujci i u njihovim prirodnim karakteristikama.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Naime, u pitanju su vrela koja se karakterišu kao termalno-kraška. U osnovi, temperatura voda je manje ili više veća od temperature vazduha u okolini, što i dovodi do ove neobične pojave. Ukoliko je temperatura vazduha niža, sve je to mnogo uočljivije nego tokom toplijeg perioda godine, kada je i temperatura vazduha viša.

Sve to je najverovatnije i dovelo do nastanka naziva ove banje, koja kao takozvano narodno lečilište funkcioniše počev od 1935. godine.

Dvori na reci

Postoji vrlo zanimljivo predanje o nastanku ove banje. Pobratim knjaza Miloša Obrenovića bio je i junak Milan Toplica. Prema tom predanju, veruje se da je on taj nadimak dobio upravo po reci Gornjoj Toplici, gde su se nalazili i njegovi dvori.

Poznat je podatak da su u vreme kada se odigrala Kolubarska bitka, mnogi srpski junaci svoje rane vidali upravo na mestu na kome se danas nalazi banja Vrujci.

Iako kao lečilište zvanično funkcioniše tek od 1935. godine, postoje indicije da su ljudi i te kako dobro znali za lekovitost i voda i blata u ovoj banji.

Postanak lečilišta

S obzirom na to da su izvori mineralne vode bili na imanjima stanovnika ovog naselja, to su se oni i odlučili da izgrade tu prva kupatila.

Zvanično je prvo kupatilo u banji Vrujci izgrađeno 1938. godine. U njemu su se nalazila dva odvojena bazena i to jedan za žene, drugi namenjen muškarcima. Prvo kupatilo bilo je nazvano po vojvodi Živojinu Mišiću. Sezonskog lekara iste te godine dobija lečilište i od tada i počinje njegova istorija u novije doba.

Okolina banje Vrujci

Blizina Divčibara, ali i Maljena i Povlena čine banju Vrujci izuzetno atraktivnom destinacijom u svakom smislu te reči.

Na području opštine Mionica, tek oko 15 minuta vožnje od ove banje nalazi se i selo Struganik, poznato kao rodno mesto čuvenog vojskovođe Živojina Mišića. Posetiocima se nudi mogućnost da vide njegovu rodnu kuću, u okviru koje funkcioniše muzej koji svedoči o ovom srpskom junaku.

Oko 25 kilometara deli banju Vrujci i planinu Suvobor, odnosno Ravnu goru, koja je nadaleko poznata po istoimenom spomen-kompleksu, koji svedoči o četničkom pokretu, te čuva spomen na lik i delo generala Dragoljuba Draže Mihailovića.

Mionica i Ljig, ali i Valjevo jesu lokacije u okolini banje Vrujci koje vredi posetiti. Ništa manje nisu zanimljivi ni manastiri Lelić, Bogovađa i Ćelije, koji se nedaleko od ove banje nalaze.

 

 

carska bara

Gde car i ptice vladaju: priča o Carskoj Bari

Turizam

21:00

14 septembar, 2025

Na samo sedamnaest kilometara od Zrenjanina prostire se Carska Bara, najveće močvarno područje u Srbiji. Ovaj specijalni rezervat prirode je istovremeno i ptičji raj, i prirodna laboratorija, i podsećanje da prava čuda nisu uvek na vrhovima planina, već i u tišini vodenih ogledala.

ravna gora

Planina Ravna Gora: prirodna apoteka i istorijski simbol Srbije

Turizam

20:00

14 septembar, 2025

Na padinama Suvobora, iznad Gornjeg Milanovca, prostire se Ravna Gora – planinsko područje koje je u srpsku istoriju ušlo kao simbol otpora tokom Drugog svetskog rata. Ipak, Ravna Gora je mnogo više od istorijskog pojma: to je kraj bogat šumama, livadama i pogledima koji osvajaju, mesto gde priroda i prošlost žive jedna pored druge.

gvozdena kapija

Gvozdena kapija: najdramatičniji prolaz Dunava kroz Srbiju

Turizam

17:00

13 septembar, 2025

Gvozdena kapija, ili Đerdapska klisura, jedan je od najimpozantnijih prirodnih fenomena na Dunavu. Prostire se na oko 100 kilometara duž granice Srbije i Rumunije i vekovima je bila simbol prirodne moći, ali i prepreka ljudima i vojskama. Ovde se Dunav sužava, postaje najdublji i najdramatičniji, a stene planine Miroč nadvijaju se nad rekom kao prirodni bedemi.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading