Karađorđe nije slutio da mu je kum deo zavere za njegovo tajno pogubljenje.
Shutterstock
Spomen kompleks Radovanjski lug zahvata površinu od 46ha . Obuhvata prvobitno grobno mesto vožda Đorđa Petrovića – Karađorđa; crkvu Svetog arhangela Gavrila, poznatu i pod imenom Zahvalnica; nedavno izgrađeni parohijski dom; letnju pozornicu i ulaznu kapiju u Radovanjski lug. Nalazi se na 8.5km od Velike Plane, odnosno na 3.5km od Manastira Pokajnice. Dominira jednom udolinom, koja se pruža desno od sela Radovanje.
Posle tri godine izgnanstva, Karađorđe se sa svojim pratiocem pisarom Naumom Krnarom, 1817. godine tajno vratio u Srbiju 1817. godine, iz Rusije. Na preporuku svog kuma, narodnog starešine Vujice Vulićevića sklonio se u kolibu od proštaca na zemlji Dragića Vojkića u Radovanjskom lugu. Po nalogu Kneza Miloša, koji se bojao za svoju vlast, u rano jutro 13, odnosno 26. jula po novom kalendaru, na praznik arhangela Gavrila, zaverenici su sekirom usmrtili usnulog Karađorđa.
Podele u Srbiji najviše uspevaju, a Srbi se dele na zvezdaše i partizanovce, četnike i partizane, komuniste i demokrate, ali najtvrdokornija podela koja je često puta dovela zemlju na rub propasti je ona na Karađorđeviće i Obrenoviće.
Muzej vožda Karađorđa, vođe Prvog srpskog ustanka i rodonačelnika dinastije Karađorđevića, u Radovanjskom lugu kraj Velike Plane otvoren je krajem jula 2014. i nalazi se u okviru istoimenog spomen kompleksa, koji je krajem 1992. proglašen za kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Podele u Srbiji najviše uspevaju, a Srbi se dele na zvezdaše i partizanovce, četnike i partizane, komuniste i demokrate, ali najtvrdokornija podela koja je često puta dovela zemlju na rub propasti je ona na Karađorđeviće i Obrenoviće.
Muzej vožda Karađorđa, vođe Prvog srpskog ustanka i rodonačelnika dinastije Karađorđevića, u Radovanjskom lugu kraj Velike Plane otvoren je krajem jula 2014. i nalazi se u okviru istoimenog spomen kompleksa, koji je krajem 1992. proglašen za kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Podele u Srbiji najviše uspevaju, a Srbi se dele na zvezdaše i partizanovce, četnike i partizane, komuniste i demokrate, ali najtvrdokornija podela koja je često puta dovela zemlju na rub propasti je ona na Karađorđeviće i Obrenoviće.
Muzej vožda Karađorđa, vođe Prvog srpskog ustanka i rodonačelnika dinastije Karađorđevića, u Radovanjskom lugu kraj Velike Plane otvoren je krajem jula 2014. i nalazi se u okviru istoimenog spomen kompleksa, koji je krajem 1992. proglašen za kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Podele u Srbiji najviše uspevaju, a Srbi se dele na zvezdaše i partizanovce, četnike i partizane, komuniste i demokrate, ali najtvrdokornija podela koja je često puta dovela zemlju na rub propasti je ona na Karađorđeviće i Obrenoviće.
Muzej vožda Karađorđa, vođe Prvog srpskog ustanka i rodonačelnika dinastije Karađorđevića, u Radovanjskom lugu kraj Velike Plane otvoren je krajem jula 2014. i nalazi se u okviru istoimenog spomen kompleksa, koji je krajem 1992. proglašen za kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Podele u Srbiji najviše uspevaju, a Srbi se dele na zvezdaše i partizanovce, četnike i partizane, komuniste i demokrate, ali najtvrdokornija podela koja je često puta dovela zemlju na rub propasti je ona na Karađorđeviće i Obrenoviće.
Muzej vožda Karađorđa, vođe Prvog srpskog ustanka i rodonačelnika dinastije Karađorđevića, u Radovanjskom lugu kraj Velike Plane otvoren je krajem jula 2014. i nalazi se u okviru istoimenog spomen kompleksa, koji je krajem 1992. proglašen za kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Vojvoda Vujica Vulićević koji je učestvovao u ubistvu, kao čin pokajanja podigao je nedaleko odavde u ataru Starog Sela svoju zadužbinu, crkvu brvnaru Pokajnicu. Sahranili su ga u grobu na sto koraka od kolibe prema potoku, bez glave, koje su po naređenju kneza Miloša odrane, preparirane i otpremljene u Carigrad, da bi se stekla naklonost i poverenje Porte.Docnije će Karađorđevo telo je bilo više puta premeštano i sahranjivano, da bi najzad bilo sahranjeno u dinastičkoj zadužbini Karađorđevića, u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu.
Prvobitni grob vođe Prvog srpskog ustanka je 1845. godine obeležena velikim drvenim krstom, a danas sadrži mermernu ploču sa tekstom, veliki drveni krst i gvozdenu ogradu.Na mestu ubistva Vožda Karađorđa 1920. godine je položen kamen temeljac za spomen crkvu posvećenu Svetom arhangelu Gavrilu – crkvu Zahvalnicu. Narod je crkvu nazvao Zahvalnica, u znak zahvalnosti za sva dela vođe Prvog srpskog ustanka.
Crkva je podignuta prema projektu arhitekte Vasilija Androsova, kao minijatura oplenačke crkve. Predstavlja jednobrodnu građevinu, dimenzija 13,58 x 10,53m, čiji vrh krasi osmostrana kupola. Crkva je zidana od opeke, u srpsko-vizantijskom stilu, sa oskudnom arhitektonskom dekoracijom. Unutrašnjnost hrama je podeljena na pripratu, naos i oltarski prostor, koji se navodno nalazi na mestu gde je ubijen Karađorđe. Ikonostas, koji deli oltar od naosa, sadrži sedam ikona i rađen je pod uticajem srpskog srednjovekovnog slikarstva. U naosu crkve je izložen Karađorđev portret u prirodnoj veličini, dimenzija 210 x 110cm, rad poznatog srpskog slikara Paje Jovanovića.
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Na Fruškoj gori nadomak manastira Rakovac, na oko 40 minuta hoda od Belog Majdana, duboko u gustoj šumi mistično je uklesana jedina Isposnica Isaije Parivodskog na celoj teritoriji Vojvodine.
Komentari(0)