Najistaknutiji iguman ovog manastira bio je Hadži Đera, koji je postradao u vreme Seče knezova.
Printscreen wikipedia
Skriven u gustoj šumi uz Voljavački potok na severistočnoj padini Rudnika, u blizini Stragara, nalazi se manastir Voljavča sa crkvom posvećenom Sv. Mihailu i Gavrilu. Manastir, zadužbina Mihaila Končinovića, vlastelina despota Stefana Lazarevića, obnovljen je početkom 15. veka na ostacima stare crkve iz 1050. godine. Upisan je registar spomenika kulture od izuzetnog značaja od 1981.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Voljavča se nalazi na izizetno skorvitom mestu i zbog toga je bila pogodna za skrivanje hajduka i rad protiv turske okupacije. Najistaknutiji iguman ovog manastira bio je Hadži Đera, koji je postradao u vreme Seče knezova. Manstir je odigrao posebnu ulogu i tokom Prvog srpskog ustanka, kada se u njemu skrivao Karađorđe, a 1805. godine se u njemu održalo prvo zasedanje Praviteljstvujuščeg sovjeta na čijem čelu se nalazio prota Mateja Nenadović.
Dvesta godina kasnije, 2005 godine, obeleženo je to zasedanje u Voljavči kada je Vlada Srbije imala posebnu sednicu u prostoriji u kojoj je nekad zasedao sovjet.
Voljavča je svoj današnji izgled dobila 1865. godine. Pored zida, kod leve pevnice u manastirskoj crkvi, uzidana je glava Tanaska Rajića, Karađorđevog barjaktara, kome su Turci odrubili glavu na Ljubiću kod Čačka.
Komentari(0)