Đorđe Karađorđević najstariji je sin kralja Petra Prvog i Zorke, kćerke crnogorskog kralja Nikole Prvog. Kontroverze koje su ga pratile uticale su i na njegovu borbu za presto.

Princ je bio predmet rasprava i tračeva, a njegovo agresivno ponašanje dovodilo je do toga da se pod pritiskom pojedinih političkih i dvorskih krugova, ali i propagande koja je dolazila iz domaće i austrijske štampe, odrekne prestola 1909. godine u korist svog brata Aleksandra, budućeg kralja Jugoslavije. On je kasnije, 1925. godine, smešten u azil za umobolne.

Ljubavna veza sa Mikom Alasom?

Tema seksualnosti princa Đorđa Karađorđevića i danas je delikatna.

Osoba sa kojom se slagao, uprkos prekoj i neukrotivoj naravi, jeste Mika Alas, njegov profesor matematike, sa kojim je često išao na Adu u ribarenje, pa su kasnije i počele priče o njihovoj ljubavnoj vezi.

Kralj Petar Prvi žalio se što mu Mika alas "pečati sina Đorđa odastrag".

Smatra se da je Mika, veliki srpski matematičar, upravo zbog ove kontroverze, odabrao alternativni život među alasima, pristanišnim radnicima i ostalim marginalcima Savamale. Sa druge strane, veruje se da je baš ova romansa uticala i na to što je Đorđe Karađorđević morao da se odrekne prestola.

Ubistvo sluge - ljubavnički gnev?

Školovanje Đorđa prekinuo je Majski prevrat 1903. godine kada je u Srbiji ubijen kralj Aleksandar Obrenović i njegova žena kraljica Draga, nakon čega je odlučeno na novi kralj bude knez Petar Karađorđević, koji je tada živeo u Ženevi. Od 1903. godine Đorđe je imao titulu prestolonaslednika, kao najstariji kraljev sin.

U napadu besa, Đorđe je slugu Stevana Kolakovića pretukao, a on, nakon par dana, preminuo od posledice povreda. Zbog zločina, Đorđe je ponudio abdikaciju 27. marta 1909. godine. Od tada, nazivaju ga kraljevićem.

Nakon ovog ubistva, nastale su priče da je sve rezultati "ljubavničkog gneva".

Netrpeljivost među braćom

Nakon smrti kralja Petra 1921. godine, vlast je i zvanično preuzeo njegov mlađi sin, kralj Aleksandar, a netrpeljivost između njega i brata Đorđa sve je više rasla. 

Princ Đorđe je uhapšen 1925. godine i godinama je boravio u zatvoru, a su lekarski izveštaji navodili su da je neuračunljiv.

Posle ubistva kralja Aleksandra 1934. godine u Marselju, princ Đorđe se ponadao da će biti pušten na slobodu, međutim, knez namesnik Pavle i kraljica Marija nisu imali želju da ga oslobode i on je u zatvoru dočekao i Drugi svetski rat. 

Na kraju, oslobođen je od strane Nemaca, koji su smatrali da je Đorđu naneta velika nepravda.

Miran život i ženidba u Beogradu

Nakon završetka Drugog svetskog rata, nova komunistička vlast proglasila je sve članove dinastije Karađorđević državnim neprijateljima, oduzela im državljanstvo i konfiskovala imovinu. 

U Beogradu je ostao samo princ Đorđe i mirno živeo u slobodi kao penzioner.

Na iznenađenje svih, oženio se u poznim godinama Radmilom Radonjić, ali nisu imali dece.

Preminuo je u dubokoj starosti, 17. oktobra 1972. godine u Beogradu, a sahranili su ga u zadužbini njegovog oca, kralja Petra Prvog, u crkvi svetog Đorđa na Oplencu kod Topole. 

Pored njega je sahranjena i njegova žena Radmila.