Neki lome česnicu na Badnje veče, drugi na Božić. Upravo zbog toga smo kontaktirali sveštenika sa 40-godišnjim iskustvom u službi da nam razreši nedoumicu - da li je ovo ispravno raditi oba dana, u zavisnosti od teritorije i ustaljenih običaja na njoj, ili jedan deo populacije, ipak, greši.

Sveštenik Živan Mitrović kaže da su mnogi običaji koji su ustaljeni među stanovništvom narodni, a ne crkveni. Međutim, po njegovim rečima, hrišćanstvo je vera koja nikome ne nameće pravila, već samo priča i uči kako bi trebalo, dok je na ljudima da te običaje usvoje i poštuju.

Na Badnji dan bi, ipak, trebalo obaviti sve poslove u vezi sa spremanjem kuće ili stoke, ukoliko je porodica ima, doneti badnjak, koji bi trebalo da bude osvećen, pripremiti posnu hranu, a zatim veče provesti u kući sa porodicom.

- Taj badnjak se na Badnje veče iseče na nekoliko dužih grančica. Onda domaćin unosi u kuću badnjak i slamu, protrese se na pod ili ispod stola, zatim se bacaju orasi, bombone, kukuruz, sve za napredak kuće. Badnjak se ne čuva. On se ujutru loži za zdravlje, za sreću, za dobrobit - ističe naš sveštenik.

Kada se badnjak unese u kuću, nema više izlaska iz kuće i šetanja.

- Nakon što se večera, ostaje se kod kuće. To su porodični praznici kada ne bi trebalo nigde da se ide - napominje.

Česnica se lomi na Božić

Česnica se, međutim, po crkvenim pravilima, lomi na Božić nakon povratka sa liturgije, a ne tokom večere za Badnje veče kako mnoge porodice čine.

Ovaj dan je porodični praznik i trebalo bi ga provesti sa svojim najbližima i najmilijima u kući. Bez odlaska i izlaska. Kada je reč o njegovoj porodici, svi crkveni običaji se poštuju.- Za Badnje veče ide posno jelo sa svim posnim, a uveče kada jedemo, pomolimo se Bogu. Ostajemo kod kuće, ne idemo nigde - navodi na kraju jerej Živan Mitrović.