Praznik uoči Božića – vreme sabiranja i smisla

Materice se obeležavaju druge nedelje pred Božić i deo su trojstva porodičnih praznika – Detinjaca, Materica i Očeva. Njihovo mesto u crkvenom kalendaru nije slučajno. Upravo u danima kada se hrišćani pripremaju za Rođenje Hristovo, Crkva podseća na porodicu kao osnovnu zajednicu u kojoj se vera živi i prenosi.

Materice pozivaju na sabiranje, mir i vraćanje suštinskim vrednostima, daleko od užurbanosti savremenog života.

Običaj vezivanja – simbol ljubavi, a ne okova

Najpoznatiji narodni običaj vezan za Materice jeste simbolično vezivanje majki od strane dece. Ovaj čin, praćen smehom i radošću, nosi dublje značenje: majka je „vezana“ ljubavlju prema svojoj deci i porodici.

Otkupljenje kojim se majka odvezuje nije materijalni dug, već znak uzajamnosti, pažnje i radosti. U jednostavnim darovima ogleda se bogatstvo porodične bliskosti.

Otkupljuje se poklonima koji mogu biti slatkiši, voće ili drugi sitni darovi. Važna je ljubav i prisnost koju na ovaj praznik treba da podele svi članovi porodice. Vezuju se i udate žene u okruženju, komšinice, tetke, bake...

Duhovna čistota i porodični mir na Materice

U narodu je ukorenjeno verovanje da su Materice dan posebne duhovne čistote. Zato je običaj da žene tog jutra odu na svetu liturgiju, gde se pričešćuju i kroz molitvu traže oprost grehova, započinjući novi period godine u miru sa Bogom i sobom. Odlazak u crkvu smatra se najvažnijim delom praznika, jer Materice, pre svega, nose snažnu duhovnu poruku.

Prema narodnom predanju, na Materice se ne oblači već nošena odeća, već nova, kao simbol unutrašnjeg i spoljašnjeg očišćenja i želje da se u Novu godinu uđe „čistog srca“. Taj običaj dodatno naglašava potrebu za obnovom – ne samo telesnom, već i duhovnom.

Za razliku od svakodnevice, na Materice se ne obavljaju kućni poslovi. Ne sprema se kuća, ne čisti se i ne raspoređuje, jer je praznik namenjen odmoru i miru. U savremenoj praksi, brigu o ručku preuzimaju očevi zajedno sa decom, pripremajući svečani, posni, nedeljni ručak za majke i bake, koje tog dana treba da budu pošteđene obaveza i koji okuplja celu porodicu.

U danima božićnog posta, kuća se kadi, a porodica se okuplja na zajedničku molitvu. Posebno mesto na Materice ima majčinska molitva – tiha, lična i snažna, u kojoj se majke zahvaljuju Bogu za zdravlje, napredak i blagostanje svoje dece i cele porodice.

Veza sa Presvetom Bogorodicom

Duhovni smisao Materica neraskidivo je povezan sa likom Presvete Bogorodice – Majke Božje. Njena smirenost, poslušnost i bezuslovna ljubav predstavljaju ideal hrišćanskog majčinstva.

U tom svetlu, svaka majka postaje mala ikona Bogorodice u svom domu, ona koja nosi teret svakodnevice, ali i nadu, veru i utehu.

Majka kao stub doma i čuvar vere

U pravoslavnom predanju, majka je više od roditelja – ona je prva učiteljica, vaspitač i tihi molitvenik. Kroz njen glas dete uči prve reči, ali i prve molitve. Njena ljubav oblikuje dom kao mesto sigurnosti, razumevanja i duhovnog rasta.

Praznik Materica simbolično uzdiže majčinstvo, podsećajući da se najveće vrline često rađaju u tišini doma, u svakodnevnoj žrtvi i strpljenju.