Kad je Emir postao Nemanja, Bošnjaci su ga prozvali izdajnikom: Kusturica otkrio pravu istinu i svi su zanemeli od šoka

Teodora Tojagić

14:00

Kultura 0

Emir Kusturica je godinama istraživao svoje korene, kada je saznao pravu istinu, niko nije mogao da ga spreči da promeni veru.

Emir Kusturica
Alo

Čuvenog našeg reditelja i scenaristu Emira Kusturicu obožava region, a njegovom delu divi se ceo svet. Za svoj rad dobio je sve najprestižnije nagrade iz domena filma i režije, te i velike holiudske zvezde vrlo rado prihvataju uloge u njegovim ostvarenjima. Međutim, 2015. godine odlučio je da promeni veru, tada se i krstio, a njegov postupak izazvao je najrazličitije reakcije. Dok su neki smatrali da se samo vratio korenima, kako je i sam isticao, Bošnjaci su mi veoma zamerili, ocenivši potez izdajničkim.

- Ja nisam preobraćen, ja sam samo kršten. Moja predviđanja su da smo mi hrišćani na ivici istrebljenja - jasan je bio reditelj.

Naglasio je da su njegovi preci morali da prihvate islam kako bi preživeli, jer su u to vreme Turci vladali ovim prostorima. Proučavajuo je mnoge knjige da željom da sazna pravu istinu o svom poreklu, te je nakon godina i godina istraživanja utvrdio da je njegova porodica srpska. Podvukao je da mu je veoma važno kada umre da se zna ko je zaista bio.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Da je bio živ, šta bi na to rekao njegov otac Murat Kusturica?

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Emir je mnogo puta isticao da je njegov otac, pre svega, bio veliki Srbin.

- Oca pre svega, koji je bio zagledan u ideale. To je izvor mog identiteta. Moj otac se zvao Murat, ali on je pre svega bio Srbin, čak i više od onoga što moj ukus može da primi. Drugi aspekt, kulturološki, mnogo je značajniji, jer se i Andrić, koji je moj literarni i filozofski ideal, vezao za ovu stranu, ona stradava najviše i kada čovek bira gde će, logično je da je uz one kojima je najteže. To je bila moja odluka. Tu odluku sam doneo kada sam shvatio da je nemoguće biti Jugoslaven. Moja ideja krštenja je bila više socijalnog porekla, jer je moje shvatanje religije bilo uspostavljeno više na nivou kulture religioznosti, tako da mi pripadanje tradiciji nije teško palo”, objasnio je Kusturica.

Govoreći o svojim precima, istakao je da je njegova porodica delimično preobraćena u islam, “ali su i dalje praktikovali pravoslavlje”. Tvrdio je da je njegov otac Murat bio ateista, a da se izjašnjavao kao Srbin.- Moja porodica delimično je preobraćena u islam, ali je i dalje praktikovala pravoslavlje. Niko u mojoj porodici nije ispovedao islam. Kada sam kršten, hrišćanstvo nije bilo u dobroj poziciji, ali pošto verujem u kulturu, verujem i u Boga. Verujem da se on javlja kroz kulturu. Moji preci su 250 godina bili muslimani, ali pre toga su bili pravoslavci - istakao je Kusturica svojevremeno za armenpress.am .

manastir gradac

Zadužbina kraljice koja je volela Srbiju: priča o manastiru Gradac

Kultura

14:00

21 avgust, 2025

Na obroncima Golije, u tišini guste šume i među izvorima bistre vode, stoji manastir Gradac – veličanstvena zadužbina kraljice Jelene Anžujske. Njegova istorija, arhitektura i priče o osnivačici govore o vremenu u kojem su žene retko imale priliku da ostave svoj trag, a ona je to učinila na najlepši način – darujući Srbiji hram jedinstvene lepote.

Paja Jovanović

Od Seobe Srba do kraljevskog ateljea – put Paje Jovanovića

Kultura

12:00

21 avgust, 2025

Među srpskim slikarima, ime Paje Jovanovića zauzima posebno mesto. Njegove raskošne istorijske kompozicije i majstorski portreti osvojili su evropske galerije i dvorove, a njegovo ime postalo sinonim za spoj umetnosti, preciznosti i kosmopolitskog duha.

stefan prvovenčani

Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja

Kultura

10:00

21 avgust, 2025

Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading