PROSLAVIO GA JE NAŠ POZNATI PISAC, A IMA JAKU SIMBOLIKU: Ovo muško ime krije VITEŠKO ZNAČENJE
Verziju ovog imena ovekovečio je i čuveni pisac Borisav Stanković
Slovensko ime Borislav, često u Rusiji, Bugarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, spoj je reči „borba“ i „slava“, te nosi viteško značenje „slava u boju“.
Ovo ime proslavio je Borislav Pekić, jedan od najznačajnijih srpskih književnika 20. veka, a koreni imena idu i do Kulina bana, i to doslovno.
Ban koji je vladao u Bosni u 12. veku zvao se Borić, što je deminutiv od Borislav. On je bio otac čuvenog bana Kulina, po kome je za opširnu priču, koja zalazu duboko u prošlost, nazvan izraz „od Kulina bana“.
Možda vas zanima:
Ovo ime za devojčice je bilo najlepše u Jugoslaviji: Roditelji ga danas baš izbegavaju
Vrlo su rezervisane u odnosu sa drugim ljudima
Decu sa ovim imenom Bog čuva: Roditelji u Srbiji ga sve češće daju mališanima, zbog jedne stvari
Potiče iz staroslovenskog jezika
Možda vas zanima:
Ovo ime za devojčice je bilo najlepše u Jugoslaviji: Roditelji ga danas baš izbegavaju
Vrlo su rezervisane u odnosu sa drugim ljudima
Decu sa ovim imenom Bog čuva: Roditelji u Srbiji ga sve češće daju mališanima, zbog jedne stvari
Potiče iz staroslovenskog jezika
Možda vas zanima:
Ovo ime za devojčice je bilo najlepše u Jugoslaviji: Roditelji ga danas baš izbegavaju
Vrlo su rezervisane u odnosu sa drugim ljudima
Decu sa ovim imenom Bog čuva: Roditelji u Srbiji ga sve češće daju mališanima, zbog jedne stvari
Potiče iz staroslovenskog jezika
"Vikipedija" navodi i zanimljivost da je u južnoj Australiji ime Borislav 2004. godine bilo na 1.501. mestu po popularnosti.
Verziju ovog imena ovekovečio je i čuveni pisac Borisav Stanković.
Nekada su žene morale nevine da uđu u brak inače bi prošle kroz GOLGOTU OD OBIČAJA: Potresna svedočenja preživelih
Kada bi devojka iz sela bila na putu udaje, a nije bila nevina, običaji su nalagala ozbiljne i ponižavajuće rituale
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
Komentari(0)