VELIKI BROJ SRBA IMA ARISTOKRATSKO POREKLO Ovo su plemićka prezimena u našoj zemlji, proverite da li je i vaše među njima
Da li znate poreklo i značenje svog prezimena? Proverite ovde – možda je među ova plemićka prezimena ušetalo baš vaše, što će vam reći da potičete od neke aristokratske porodice, iako toga verovatno niste ni svesni!

Nastanak današnjih prezimena, barem kada je reč o Srbiji, vezuje se za kneza Aleksandra Karađorđevića koji je 1851. godine jednim aktom naredio uspostavljanje trajnih prezimena po najstarijim i najznačajnim precima. Ipak, zahvaljujući sačuvanim manastirskim, carskim i kraljevskim poveljama i spisima iz prošlosti, pre svega iz Srednjeg veka, danas znamo da su se i naši preci prezivali slično kao i mi danas.
Da li znate poreklo i značenje svog prezimena? Proverite ovde – možda je među ova plemićka prezimena ušetalo baš vaše, što će vam reći da potičete od neke aristokratske porodice, iako toga verovatno niste ni svesni!
Možda vas zanima:

PETROVIĆI, JOVANOVIĆI, MLADENOVIĆI... Kako su nastala srpska prezimena, koja su najstarija i ko je imao najveći uticaj na njihov nastanak?
Većina srpskih prezimena prepoznatljiva je po sufiksu - ić. Procenjuje se da se oko dve trećine srpskih prezimena završava ovako.

IMAJU NEOBIČNO ZNAČENJE I SIMBOLIKU Ovo su najstarija srpska prezimena, neka potiču iz 11. veka
Srpska prezimena su većinom nastajala po muškom pretku (patronimi), pa su potomci Jovanovi, Radogostovi, Petrovi, Nikolini, postali Jovanovići, Radogostovići, Petrovići, Nikolići… Prezimena po ženskom pretku (matronimi) su ređa, a vezuju se za žene koje su se istakle u borbi ili su, prosto, ostale udovice.
Možda vas zanima:

PETROVIĆI, JOVANOVIĆI, MLADENOVIĆI... Kako su nastala srpska prezimena, koja su najstarija i ko je imao najveći uticaj na njihov nastanak?
Većina srpskih prezimena prepoznatljiva je po sufiksu - ić. Procenjuje se da se oko dve trećine srpskih prezimena završava ovako.

IMAJU NEOBIČNO ZNAČENJE I SIMBOLIKU Ovo su najstarija srpska prezimena, neka potiču iz 11. veka
Srpska prezimena su većinom nastajala po muškom pretku (patronimi), pa su potomci Jovanovi, Radogostovi, Petrovi, Nikolini, postali Jovanovići, Radogostovići, Petrovići, Nikolići… Prezimena po ženskom pretku (matronimi) su ređa, a vezuju se za žene koje su se istakle u borbi ili su, prosto, ostale udovice.
Možda vas zanima:

PETROVIĆI, JOVANOVIĆI, MLADENOVIĆI... Kako su nastala srpska prezimena, koja su najstarija i ko je imao najveći uticaj na njihov nastanak?
Većina srpskih prezimena prepoznatljiva je po sufiksu - ić. Procenjuje se da se oko dve trećine srpskih prezimena završava ovako.

IMAJU NEOBIČNO ZNAČENJE I SIMBOLIKU Ovo su najstarija srpska prezimena, neka potiču iz 11. veka
Srpska prezimena su većinom nastajala po muškom pretku (patronimi), pa su potomci Jovanovi, Radogostovi, Petrovi, Nikolini, postali Jovanovići, Radogostovići, Petrovići, Nikolići… Prezimena po ženskom pretku (matronimi) su ređa, a vezuju se za žene koje su se istakle u borbi ili su, prosto, ostale udovice.
Branković
Brankovići su vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. veka. Najpoznatiji predstavnik je svakako Vuk Branković, učesnik boja na Kosovu, oženjen Marom, kćerkom kneza Lazara i kneginje Milice. Kasnije su nosili titulu despota, i samostalno, ali i kao turski vazali. Veruje se da danas nema direktnih potomaka ove porodice.
Balšić
Balšići su bili srednjovekovna dinastija, koja je vladala Zetom od 1360. do 1421. godine. Posle smrti cara Dušana, Balšići postaju gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast srpskog cara Uroša.
Branivojević
Branivojevići su bili hercegovačka vlastelinska porodica koja je u drugoj polovini XIII i prvoj trećini XIV veka vladala Humom.
Shutterstock
Vlastimirović
Vlastimirovići su prva srpska vladarska porodica o kojoj postoje istorijske beleške. Naziv dinastije Vlastimirovići dali su istoričari prema prvom vladaru iz ove dinastije koji je stvorio nezavisnu državu – knezu Vlastimiru, za razliku od Nemanjića, koji su tako nazivani još u svoje vreme. Ponekad, mada dosta retko, ova se vladarska porodica naziva Višeslavići ili Višeslavljevići, prema prvom vladaru čije nam je ime poznato, knezu Višeslavu.
Vojinović
Vojinovići su bili srpska vlastelinska porodica koja je tokom XIV veka igrala značajnu ulogu u Nemanjićkoj Srbiji, pogotovo nakon smrti cara Dušana kada su tokom raspada srpskog carstva njeni predstavnici veliki vojvoda Vojislav Vojinović, a potom i njegov bratanac Nikola Altomanović bili najjače velmože u Srbiji.
Vojislavljević
Vojislavljevići su srpska srednjovekovna dinastija, koja je nasledila vlast nad Dukljom preko Jovana Vladimira i srpske dinastije Vlastimirovića. Ova loza vladala je Dukljom i okolnim područjima, uključujući i Zahumlje, Rašku i Bosnu. Njihova vladavina je trajala od 1034. do 1186. godine, kada je dominaciju preuzela dinastija Nemanjić.
Vukanović
Vukanovići su bili vladarska porodica koja je vladara Raškom od kraja 11. veka do početka druge polovine 12. veka. Samo ime dinastije je navedeno uslovno, odnosno predstavlja termin koji su moderni istoričari izveli iz imena prvog značajnijeg vladara ove porodice – raškog velikog župana Vukana.
Printscreen/Youtube
Dejanović
Dejanovići ili Dragaši su bili srpska vlastelinska porodica koja je u drugoj polovini 14. veka upravljala prostorom oko tromeđe današnjih republika Srbije, Bugarske i Makedonije. Njen rodonačelnik je bio sevastokrator Dejan koji je bio oženjen rođenom sestrom cara Dušana – Teodorom. Konstantin Dragaš je opevan u narodnoj epskoj poeziji kao drug Marka Kraljevića pod imenom beg Kostadin. Pored toga, njegovo ime se očuvalo u današnjem nazivu
Velbužda kojim je upravljao, a koji se danas zove Ćustendil što je izvedeno od turskog naziva Kjustendil, što znači Konstantinova Banja.
Dinjičić
Dinjičići su bosanska srednjovekovna vlastelinska porodica koja je u doba kraljevine Bosne upravljala oblašću Jadara. Prvi poznati predstavnik Dinjičića je župan Dinjica. On se pojavljuje u povelji bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića od 10. aprila 1378. godine.
Zlatonosović
Zlatonosovići su bosanska srednjovekovna vlastelinska porodica koja je u doba kraljevine Bosne upravljala oblašću Usore. Braća Vlađ i Stjepan Zlatonosović bili su učesnici u Kosovskom boju 1389. godine u kojem su bili zarobljeni od Turaka.
Jakšić
Jakšići su bili poznata plemićka porodica iz vremena srpske despotovine. Jakšići su zadivili Mađare svojim herojstvom u borbi s Turcima, tako da ih je kralj Matija nazvao stubovima hrišćanstva i dao im i ugarsku plemićku titulu.
Kosače (Hercegović, Kosačić, Vuković, Hranić)
Kosače (od njih Hercegovići, Kosačići, Vukovići, Hranići) su bosanska srednjovekovna porodica koja je u doba Kraljevine Bosne bila najznačajnija u njoj, posle vladajućih Kotromanića. Njihov prvobitni posed se nalazio oko nastanka Drine i Foče, a kasnije se proširio na prostor Zahumlja odnosno današnje Hercegovine. Njihov pripadnik Vlatko Vuković bio je vojskovođa Tvrtka I i komandovao je levim krilom bosanske vojske u Kosovskom boju.
Kotromanić
Kotromanići su bili bosanska vladarska dinastija u srednjovekovnoj Bosni, koja je vladala približno od 1250. do 1463. godine. Glavni posedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su Visoko, Sutjesku, Bobovac, Fojnicu i Kreševo kao i okolna rudarska naselja.
Lazarević
Lazarevići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. veka. Rodonačelnik dinastije bio je Pribac Hrebeljanović, logotet, a potom peharnik na dvoru cara Dušana. Njegov sin bio je Lazar Hrebeljanović koji je predvodio vojsku u boju na Kosovu. Smatra se da ova porodica nema direktnih potomaka pošto Lazarovi sinovi – Stefan i Vuk, nisu imali naslednika.

ČINJENICE O SRBIJI KOJE VAS NISU UČILI U ŠKOLAMA Mnoge zvuče kao trač, ali ovo se stvarno desilo
Srbija je zemlja mnogih neispričanih priča, puna dogodovština, tračeva, viceva i zanimljivih istorijskih činjenica za koje verovatno još uvek niste čuli.

OVO JE PRAVA ISTINA O MILOŠU OBILIĆU: Bio je turski zatočenik, evo da li je zaista ubio Murata u Kosovskom boju
Na Vidovdan 1389. srpske snage predvođene knezom Lazarem sukobile su se sa turskom vojskom koju je vodio sultan Murat. Srpski junak Miloš Obilić je uspeo da ubije Murata, a za vreme bitke je stradao i knez Lazar. I tako je nastao mit o Kosovskom boju, najslavnjoj srpskoj pobedi u istoriji naroda koji i te kako zna šta je rat…Da li je zaista bilo ovako?

Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.

Ove žene su stajale iza kneza Mihaila: Zajedno sa njim krojile su srpsku istoriju, hteo je da se oženi sestričinom, a Karađorđeva unuka mu ukrala srce
Žene koje su okruživale kneza Mihaila, počev od strine Tomanije pa sve do njegovih velikih ljubavi, imale su često veliki uticaj, kako na njega tako i na politiku i sudbinu Kneževine Srbije.

NEUSPELI POKUŠAJ BIVŠEG VATROGASCA DA UBIJE KRALJA MILANA: Jedan od prevrata na porodicu Obrenović, IVANJDANSKI ATENTAT
Taj atentat ulazi u red prevratničkih akcija protiv lične vladavine Obrenovića i njihovog gušenja političkih sloboda u Srbiji.
Komentari(0)