DETALJNA PRAVILA PETROVSKOG POSTA: Možete da ih prekršite tri puta, a u pitanju su ovi dani
Za vernike Srpske pravoslavne crkve juče je počeo Petrovski post, ustanovljen u slavu svetih apostola Petra i Pavla i ostalih apostola koji su se posle silaska Svetog Duha postom i molitvom pripremali za hrišćansku propoved
Apostolski, Petrovski ili Petrovdanaski post završava se 11. jula, dan uoči Petrovdana.
Ovaj post sličan je Božićnom, ali je nešto blaži od njega. Pravila ovog posta nalažu da se ponedeljkom, sredom i petkom posti isključivo na vodi, utorkom i četvrtkom se može jesti ulje i piti vino, dok se riba može jesti samo subotom i nedeljom kada je takođe dozvoljena konzumacija ulja i vina.
Ako u toku ovog posta u ponedeljak, utorak i četvrtak padne Sveti sa velikim slavoslovljem, tada je dozvoljen post na ribi, a ako padne u sredu i petak dozvoljen je post na ulju. Ako u sredu i petak padne praznik Svetitelja sa bdenijem ili pak Sveti čiji je hram, dozvoljeni su ulje, vino i riba.
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Osnovna pravila posta:
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
- Ponedeljak, sreda i petak - voda
- Utorak i četvrtak - ulje i vino
- Subota i nedelja - riba, ulje i vino
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Možda vas zanima:
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Računajući ove izuzetke, a gledajući i smernice iz srpskog pravoslavnog kalendara, ove godine će vernici moći tri puta da prekrše navedena pravila posta.
Prvi izuzetak je 21. juna na dan svetog velikomučenika Teodora Stratilata, kada je dozvoljena upotreba ulja i vina, iako je tog dana sreda, kada se inače posti samo na vodi.
Drugi izuzetak je 28. jun na dan velikog praznika Vidovdana, crveno slovo u kalendaru, kada je dozvoljena upotreba ribe, ulja i vina, iako je toga dana sreda kada se propisuje post na vodi.
Treći izuzetak je 7. jula kada pada Ivanjdan, takođe veliki praznik i crveno slovo u crkvenom kalendari, te iako je toga dana petak, dozvoljen je post ma ribi uz vino i ulje.
Dakle, oni koji poste od danas ne bi trebalo da jedu meso, jaja, pavlaku, sir, kajmak, čokoladu i sve što spada u mrsnu hranu.
Ukoliko Petrovdan padne u sredu ili petak, toga dana ne mrsimo, već jedemo ribu, vino i ulje. Budući 12. jul, odnosno Petrovdan ove godine pada u sredu, i toga dana bi vernici trebalo da poste na ribi, ulju i vinu.
Dužina posta je različita i zavisi od datuma proslave Duhova ili Pedesetnice koji spada u pokretne praznike povezane za Vaskrs.
Najduže može trajati šest nedelja, a najkraće nedelju i jedan dan. Petrovski post spada u jedan od četiri najvažnija godišnja posta koje SPC propisuje svojim kanonima. Najduži je Veliki ili Časni post koji se završava praznikom Vaskrsenja, a potom Božićni post koji takođe traje više nedelja i završava se praznikom Hristovog Rođenja.
Svrha posta, kako kažu pravila vere, ne može se postići samo uzdržavanjem od mrsne hrane, već i uzdržavanjem od loših misli, reči i dela i uz obaveznu molitvu, po uzoru na Spasitelja koji je postio u pustinji i čiji su primer potom sledili Bogorodica i apostoli.
Gospojinski post je najkraći od četiri velika godišnja posta i traje samo 15 dana, od 1. odnosno 14. avgusta do 28. odnosno 15. avgusta.
On je posvećen duhovnoj pripremi uoči praznika Uspenja Presvete Bogorodice. Ovaj post je strožiji od božićnog i apostolskog, te pravoslavni hrišćani zbog velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici ovaj post poste kao i Veliki post, sve dane "na vodi", osim subote i nedelje kada je dozvoljeno ulje i vino.
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Komentari(0)