Miodrag Petrović Čkalja bio je jedan od najuspešnijih komičara na prostorima bivše Jugoslavije, glumac čiji je humor bio lek za dušu.

No, kao i svi ljudi, i on je imao mane, a o tome je često govorio Bole Stošić koji je rekao da upravo zbog njega je odbio ulogu u "Boljem životu".
- Posvađali smo se na savetu Beogradskog dramskog pozorišta. On je meni bio vrlo drag, ali nesrećan čovek. Nije mogao da izađe na ulicu jer je bio vrlo popularan. Gledali su svi u njemu Čkalju s malih ekrana.
Inače, Čkalja je snimio više od 90 filmova i dobio je veliki broj nagrada. Međutim, to što je bio priznati i poznati glumac izgleda da nije bilo dovoljno da do kraja života ima širok osmeh na licu.
Možda vas zanima:

LEGENDARNOG GIDRU SU HAPSILI ZBOG VICEVA O TITU Kada su mu došli u posetu u zatvor doživeli su neverovatan šok
Neobična priča legendarnog glumca.

TUŽAN ŽIVOT ĐUZE STOJILJKOVIĆA: 8 meseci je bio sam i bolestan, ona ga je tajno kremirala, a grobno mesto sakrila
Glumac Vlastimir Đuza Stojiljković preminuo je 2015. godine, ali verovatno nije ni slutio da će njegova smrt biti povezana sa neverovatnim skandalom koji je umalo pomračio veličinu njegovog životnog dela - glume
Možda vas zanima:

LEGENDARNOG GIDRU SU HAPSILI ZBOG VICEVA O TITU Kada su mu došli u posetu u zatvor doživeli su neverovatan šok
Neobična priča legendarnog glumca.

TUŽAN ŽIVOT ĐUZE STOJILJKOVIĆA: 8 meseci je bio sam i bolestan, ona ga je tajno kremirala, a grobno mesto sakrila
Glumac Vlastimir Đuza Stojiljković preminuo je 2015. godine, ali verovatno nije ni slutio da će njegova smrt biti povezana sa neverovatnim skandalom koji je umalo pomračio veličinu njegovog životnog dela - glume
Možda vas zanima:

LEGENDARNOG GIDRU SU HAPSILI ZBOG VICEVA O TITU Kada su mu došli u posetu u zatvor doživeli su neverovatan šok
Neobična priča legendarnog glumca.

TUŽAN ŽIVOT ĐUZE STOJILJKOVIĆA: 8 meseci je bio sam i bolestan, ona ga je tajno kremirala, a grobno mesto sakrila
Glumac Vlastimir Đuza Stojiljković preminuo je 2015. godine, ali verovatno nije ni slutio da će njegova smrt biti povezana sa neverovatnim skandalom koji je umalo pomračio veličinu njegovog životnog dela - glume
Pred kraj života se žalio se kako ga muči samoća. Bio je napušten od kolega, gledajući kako mu prijatelji jedan po jedan umiru, a Čkaljin čuveni osmeh počeo je da bledi. Godine 2002. je dobio nagradu za životno delo "Car Konstantin", a govorom na dodeli potresao je sve prisutne - kraj života dočekao je u bedi.
- Da sam u Americi, i da sam primio ovako veliku nagradu zahvalio bih se, prvo svojoj ženi, pa deci, pa tašti, zatim producentu i reditelju. Ali, pošto sam, srećom, u svojoj dragoj zemlji Srbiji, zahvaljujem se, prvo, svom šefu samoposluge što mi, ponekad, odvoji penzionersku kosku, pa komšinici u baraci koja mi ostavi mleko ispod tezge, pa mom poštaru koji mi uvek, na vreme sa zakašnjenjem, donese penziju. Da nije bilo njih, ne bih bio ovde - rekao je glumac 2002. godine na dodeli.
Potom je dodao: - Hvala, Srbijo, pustili ste me da glođem do koske.
Čkalja je preminuo je u Beogradu, 2003. godine.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Komentari(0)