ZABORAVLJENE REČI SRPSKOG JEZIKA Da li znate šta znači aberdar, egeda, suvica ili ljesak?
Koliko je danas govornika koji bi mogli da objasne šta znači aberdar, egeda, suvica ili ljesak? Ako bi nas pozvali u žilište ili zamolili da dohvatimo ćikaru, ko bi shvatio na šta tačno sagovornik misli?
Uz pomoć dr Nenada Ivanovića, sa Instituta za srpski jezik SANU, izdvojeno je 30 reči koje se mogu pronaći u rečniku, ali ne i čuti u svakodnevnom govoru. Svaka od njih je ili arhaična, ili pokrajinska, ili individualno skovana. Ili jednostavno – zaboravljena.
A: ABERDAR m (tur. haberdar) top ili puška kojima se nešto objavljuje, daje aber.
– Kad pukne top aberdar, onda da se grune u bok … Turcima (Milan Đ. Milićević)
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
B: BEZREDICE pril. bez utvrđenog reda.
– Mi bezredice idemo po vodu, kad koja dospe (Jovan Jovanović Zmaj)
V: VONJALO s čulo mirisa.
– Prviй parъ su živci nosa ili vonяla; drugiй živci očiю ili vida (Jovan Stejić)
G: GORTAN m (rus. gortanь) grlo, grkljan.
– Pčele Medь sisaю i šnimь gortanь našь uslaždavaю (Dositej Obradović)
D: DOBROŽIVELICA ž i m bonvivan.
– Pera je dobroživelica i kockar (Pozorište, časopis, 1872)
Đ: ĐUSLA ž pokr. krupna, jače razvijena ženska osoba (Bačka, Tihomir Ostojić)
E: EGEDA ž (mađ. hegedu) violina.
– Sa svojom dvorskom muzikom (s egedama) i s nekoliko momaka … pošalje [ih] u crkvu te se venčaju (Vuk Karadžić)
Ž: ŽILIŠTE s mesto življenja, prebivalište, boravište.
– Zajmi i nas strašnijem kricima / Iz nebesnog blaženog žilišta (Petar II Petrović Njegoš)
Z: ZABLAGODARIT svr. postati zahvalan, osetiti zahvalnost prema nekome.
– Većina ljudi od ukusa nema mnogo da zablagodari svojim nastavnicima za svoje vaspitanje u tom pogledu (Bogdan Popović)
I: IZJEDIPOGAČA m i ž izjelica, proždrljivac.
– Ti si jedan izjedipogača! Jedan ispičutura (Vuk Karadžić, Srpski rječnik)
J: JERBASMA m vrsta sočne jesenje kruške.
– Ona je kao kruška jerbasma, slatka a meka (Ivo Andrić)
K: KOŠTANIK, –ika m kostur, skelet.
– Zvanične tajne, reć će koštanik / ne kazuju se površnicima (Laza Kostić)
L: LILA ž tanki, glatki sloj kore drveta (breze, trešnje, višnje i sl.), koji se lako ljušti.
– Odora joj kao svila / Bela kao bela lila / Čista kao zora rana (Radovan Košutić)
Lj: LJESAK m sjaj, odblesak.
– Od ljeska zimskog sunca … izgledalo je to pivo prozirno (Petar Pecija Petrović)
M: MOSTATI nesvr. šatrovački: ćutati, mučati (u jeziku mutavdžija) (vranjski kraj, Milan Đ. Milićević)
N: NEDROGRIZ m ujed za nedra, ženske grudi.
– I uze od svake [devojke] po jedan ogrizak nedrogriz … I nosač svaki put omahnu glavom, pa ih ljubljaše, pa štipaše i grljaše (Stanislav Vinaver)
Nj: NJEGOVSKI, -a, -o karakterističan za njega, njemu svojstven.
– Proku je obeznanila njegovska, ljuta krv (Veljko Petrović)
O: OTIH m indiv. tišina, utihnulost, zaborav.
– Marinko iskrenuo je pred njih svaki džep, pootvarao bez ključeva sve one ladice, koje skrivaju grijehe u otih (Josip Kozarac)
P: POBRADNJIK m etn. deo ženske nošnje koji se sastoji iz dva reda krupnog srebrnog novca prišivenog na debeloj kudeljnoj krpi
R: ROSUKATI nesvr. pomalo rositi (Vuk Karadžić, Srpski rječnik)
S: SUVICA ž pokr. grožđe koje se prokuva u morskoj vodi i zatim osuši; suvo grožđe.
– Sušenjem pri blagoj toploti dobijamo … od grožđa tz. suvice (Milan Batut)
T: TIKVARA vrsta jabuke
Ć: ĆIKARA ž šolja, šalica
U: USRŽITI, –im svr. učiniti da nešto skroz zahvati, prožme, da prodre u srž nečega.
– Kod … Vojnovića je stil … duboko usržen u samo delo, ono … kroz njega živi (Milan Bogdanović)
F: FIJUČAN, -čna, -čno izložen fijuku vetra.
– Tutnje ponosne legije što se po goletima fijučnim roje (Milutin Bojić)
H: HLEBAČA ijek. hljebača ž hleb (s kvascem).
– Vazda su mu na trpezi pogača, hljebača, bardak vina (Stjepan Mitrov Ljubiša).
C: CAKLO s staklo.
– Kad pod njom [obalom] s broda zaviriš u tihu pučinu, vidiš svaku kuću … gdje se u vodi kao u caklu cakli (Stjepan Mitrov Ljubiša)
Č: ČAPOR m grudva smrznute zemlje koja se izdiže od tla.
– Osvane i siv dan sa smrznutim čaporima … blata po cestama (Ivan Kozarac)
Dž: DŽILITNUTI SE svr. potegnuti džilit (koplje), bacati džilit.
– Sramota je takome junaku … džilitnut se, ne pogodit cilja (Ivan Mažuranić)
Š: ŠALE pril. lako, kao od šale.
– Koga moje vino obori, taj se ne diže šale (Stevan Sremac)
*Napomena: Za slova A-P: Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU, tom I-XVIII, 1959-2010, Srpska akademija nauke i umetnosti, Institut za srpski jezik SANU, Beograd. Za slova P-Š: Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, tom I-VI, 1967-1976, Matica srpska, Novi Sad.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Kad prođe Sveti Nikola, reč mora da omekša: Tišina u kući donosi mir za praznike
U danima između Nikoljdana i Božića naši stari su znali – ne viče se u kući, ne raspravlja se za stolom, a deca se ne kažnjavaju. Mir u domu počinje rečima, a ne prazničnim ukrasima
3 NAJSNAŽNIJE IKONE u Srbiji treba da ima svaki dom: Jedna leči, druga štiti decu, a treća donosi mir
U pravoslavnoj tradiciji, ikona nije samo slika na zidu - ona je prozor u duhovni svet, veza sa svecem kome se molimo i znak Božije prisutnosti u domu.
"Posle toga će ĐAVO DA TE KUŠA": Poznati sveštenik otkrio koji je jedini uslov za pričešće
Na svom najnovijem snimku na Instagramu, gde je izuzetno aktivan i ima veliki broj pratilaca, Otac Predrag Popović govorio je o tome šta je zapravo jedini i pravi uslov da bi se vernici pričešćivali. Njegove reči izazvale su veliku pažnju jer, kako kaže, sve drugo može da se ispoštuje spolja, ali bez ovoga pričešće nema smisla.
Kako se nekad čuvala so do zime: Verovanja o „tihoj hrani“ u danima pred sneg
U srpskoj tradiciji, so nije bila samo začin – već amajlija, lek, zaštita i simbol postojanosti. U novembru se posebno pazilo kako se so nosi, gde se drži i kada se daje
ŽESTOKE KAZNE CARA DUŠANA: Evo kako biste prošli u njegovo vreme ako vas uhvate u preljubi ili krađi!
Ove kazne bi i današnji svet dovele u red
Komentari(0)