Sedi starac se pojavio i rekao deci da se sklone sa livade, nakon nekoliko minuta tu su pale NATO bombe
Na mestu gde je pukom srećom sprečeno da padne krv do kolena danas je izgrađena crkva posvećena velikim svetiteljima

Dok su srpsku zemlju te ratne 1999. godine raznosile kasetne bombe NATO avijacije i skoro svaki dan nizale se tragedija za tragedijom, jedna je samo pukom srećom sprečena. Na jednoj livadi nedaleko od Niša igralo se na stotine dece, a upravo tu je pao razorni projektil.
Božjom voljom tu nije pala krv do kolena, a ovom kraju i dalje živi legenda kako je jedan starac sede brade samo nekoliko minuta pre nego što su to mesto raznele bombe oterao decu sa proplanka.
Rina
Upravo na tom mestu, episkop niški Arsenije u slavu spasitelja podigao je krov pod kojim se nalaze dve crkve u slavu dva velika sveca, na spratu Vasiliju Ostroškom, dok je u prizemlju oltar svetog kneza Lazara.
Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.

Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
- Na ovom mestu nije se ništa nalazilo, tokom bombardovanja 99` godine i na dan svetog Vasilija Ostroškog, pale su kasetne bombe i na taj dan niko nije nastradao, čak su se i deca nalazila na igralištu i postoji predanje da su deca videla sedog starca koji im je rekao da se sklone sa tog mesta. Iz tih razloga, od tog dana postojala je želja da se podigne hram Vasiliju Ostroškom", rekao je za RINU episkop niški Arsenije.
Rina
Hram na ovom mestu zidao se sedam godina i konačno je 16. oktobra ove godine odslužena prva liturgija u samom hramu.
Rina
"Nadam se da će se u ovoj bogomolji i u vremenima koja su pred nama, okupljati vernici koji će zapaliti sveću i pominjati svoje zaštitnike i teška vremena koja su Srbe uvek pratila kroz vekove", kaže epsikop Arsenije.
Rina
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.

ŠTA JE "ŽIVA VATRA": Kako su Srbi nekada ritualno palili vatru bez šibica i zašto se verovalo da ima isceliteljsku moć?
U prošlosti, širom Srbije, postojao je običaj ritualnog paljenja "žive vatre" bez korišćenja šibica ili kresiva, posebno tokom velikih praznika poput Đurđevdana, Ivanjdana ili Petrovdana. Ovaj ritual je imao mnogo dublju svrhu od pukog grejanja ili svetlosti – narod je verovao da ova vatra poseduje moć da leči, štiti i donosi blagostanje.

NEOBIČAN OBIČAJ SA IVANJDANSKIM VENČIĆEM: Zašto su devojke venčić bacale baš na reku?
Na Ivanjdan, jedan od najlepših letnjih praznika, devojke širom Srbije pravile su posebne venčiće od lekovitog bilja, pa ih zatim puštale niz reku. Ovaj ritual nije bio tek igra – iza njega se krilo duboko verovanje u magičnu moć reke da otkrije budućnost, posebno onu ljubavnu.
Komentari(0)