KAKO JE NASTALA IZREKA "KOM OPANCI, KOM OBOJCI" Ovaj izraz često koristimo, a ne znamo istorijsko poreklo
Obojci su bili platno koje je trebalo da nas štiti od žuljeva i hladnoće. Opanak je bio osnovna obuća.

Postoji više objašnjenja nastanka i značenja ovog srpskog narodnog izraza, ali se svi slažu da je, da bi se on shvatio – potrebno i malo znanja iz istorije.
Da li zbog mode, ili zbog neke praktične upotrebe koja nije sasvim jasna, srpski opanci su najčešće imali šiljke na vrhu.
Kada hoćemo da kažemo da je život surova lutrija, kažemo „Kom opanci, kom obojci“. A zašto i kako se takva izreka ustalila u srpskom jeziku?
Možda vas zanima:

ŠTA STVARNO ZNAČI "ALAL VERA"? Izraz potiče iz doba Turaka
Postoje uzrečice i izrazi koje koristimo vrlo često u svakodnevnim razgovorima, a da pritom ne znamo šta zaista znače.

Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Možda vas zanima:

ŠTA STVARNO ZNAČI "ALAL VERA"? Izraz potiče iz doba Turaka
Postoje uzrečice i izrazi koje koristimo vrlo često u svakodnevnim razgovorima, a da pritom ne znamo šta zaista znače.

Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Možda vas zanima:

ŠTA STVARNO ZNAČI "ALAL VERA"? Izraz potiče iz doba Turaka
Postoje uzrečice i izrazi koje koristimo vrlo često u svakodnevnim razgovorima, a da pritom ne znamo šta zaista znače.

Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Sama izreka po sebi govori sve. Neko dobije jedno, a neko drugo. Ko dobije opanke je bolje prošao. Obojci su kraći deo slamke.
Obojci su, u stvari, komad platna koji se uvijao oko noge da je zaštiti od žuljeva i od hladnoće. Opanak je bolje štitio i bio osnovna obuća u Srbiji do prve polovine XX veka.
Još od ranih civilizacija se pravio od kože, da bi svoje mesto kasnije u industrijskom društvu dobila i guma.
Printscreen/Instagram
Izgled je zavisio od nekoliko faktora, ali najpre od umešnosti majstora koji ga je pravio.
Oni opanci koji nisu bili namenjeni za rad su imali ukrase. Na gornjem delu su imali prepletaj, upletene tanke trake od kože na zanimljiv način. Što sitniji prepletaj, to su opanci bili vredniji. Da li zbog mode, ili zbog neke praktične upotrebe koja nije sasvim jasna, srpski opanci su najčešće imali šiljke na vrhu. I zvali su se „Šiljkani“.
Opanak je spasio Srbe, a mladi ga se stide
U „Srpskim narodnim poslovicama“ Vuk Karadžić piše ovako:
„Kom obojci, kom opanci. Kad se kazuje da će se ko s kim pobiti ili svaditi, pa ko bude jači, ili ko šta dokopa. Valja da su se negde dvojica otimala oko obuće, pa je jedan ugrabio obojke, a drugi opanke.“
Samo poreklo izreke nije sasvim istorijski precizirano, ali se veruje da je vezano za oružane sukobe. Opanci su bili deo ratnog plena skidanih sa pobeđenih, živih ili mrtvih, koji su ostajali u obojcima. Pa „Kom‘ opanci, kom‘ obojci!”
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

SRPSKE BAJALICE ZA LEČENJE: Kako su stare žene čuvale tajne narodne medicine kroz reči i molitve?
Bajalice su vekovima predstavljale važan deo tradicionalne narodne medicine Srbije. Stare žene, koje su ih koristile, smatrane su čuvarima tajanstvenog znanja o isceljivanju bolesti kroz reči, molitve i rituale, prenošene s generacije na generaciju.

VASKRŠNJI OGANJ I „NEIZGORELA“ SVEĆA: Kako su naši preci tumačili čudesne znake tokom Uskrsa?
Uskrs je jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika koji je u srpskoj tradiciji ispraćen mnogim običajima i verovanjima. Među njima posebno mesto zauzima verovanje u vaskršnji oganj i tzv. „neizgorelu sveću“, čiji su se plamen i ponašanje pažljivo pratili radi predskazivanja budućnosti i zaštite doma.

KAD POTOK „PROGOVORI“: Srpska narodna verovanja o lekovitim i magičnim svojstvima vode sa prvog prolećnog otapanja snega
U srpskoj tradiciji postoje brojna verovanja vezana za vodu, a posebno mesto zauzima prvi potok nastao od otapanja snega u proleće. Naši preci verovali su da ova voda poseduje čudesnu moć isceljenja, pročišćenja i čak predskazivanja budućnosti.

ZAŠTO SE NA SPASOVDAN BERU BREZOVE GRANE: Tajna simbolika jednog starog običaja
Jedan od najlepših srpskih prolećnih praznika, Spasovdan, obeležen je brojnim običajima, a jedan od najpoznatijih je branje brezovih grana i njihovo postavljanje na ulaze u kuće. Iza ovog običaja krije se duboka simbolika čišćenja, obnove i zaštite domaćinstva od svega negativnog.

JOVAN DUČIĆ I IZGUBLJENA PESMA: Kako je jedan od najvećih srpskih pesnika spasao svoju poeziju od nacista?
Jovan Dučić, jedan od najznačajnijih srpskih pesnika, poznat je po svojoj lirici koja odiše dubokom emotivnošću i filozofskim promišljanjima. Međutim, manje je poznato kako je u vreme nacističke okupacije uspeo da sačuva svoje rukopise, među kojima je bila i pesma za koju se dugo smatralo da je zauvek izgubljena.
Komentari(0)