ZAŠTO ŽENE NE SMEJU KROČITI NA SVETU GORU? Koja je jedina srpkinja koja je tamo boravila?
Ženama je pristup Svetoj Gori zabranjen pre više od hiljadu godina - nije im dozvoljeno da priđu na 500 metara od obale.
Sveta Gora (Atos) je planina i poluostrvo u severoistočnoj Grčkoj i važan je centar pravoslavnog monaškog života. Ona ima autonomno državno uređenje unutar Republike Grčke. Na Svetoj gori nalazi se 20 manastira pod direktnom jurisdikcijom vaseljenskog patrijarha iz Carigrada (Istanbula).
Printscreen/Youtube
Iako je pravno Sveta Gora deo Evropske unije, kao i ostatak Grčke, Monaška Država Sveta Gora i njene institucije imaju posebnu jurisdikciju, koja je potvrđena prilikom prijema Grčke u Evropsku zajednicu (prethodnicu Evropske unije). To je omogućilo vlastima ove monaške države da regulišu slobodno kretanje ljudi i dobara na svojoj teritoriji, odnosno da dozvoli ulaz samo muškarcima.
Navodno, zabrana se proteže i dalje od ljudskog sveta, pa je na Svetoj Gori zabranjeno prisustvo i ženskih domaćih životinja.
Možda vas zanima:
DA LI STE ČULI ZA BUNAR SVETOG SAVE NA HILANDARU? Voda ima čudotvornu moć, a Svetogorci veruju da će nastupiti kraj vremena kada bude presahnula (VIDEO)
Jedna od većih svetinja manastira Hilandara je i bunar Svetog Save. Bunar je star koliko i sam manastir.
NJENE OČI GOVORE O VAŠEM DUŠEVNOM STANJU O čudesnoj moći ovog mesta govore i oni koji dolaze u manastir i rado se vraćaju
Na dvadeset kilometara od Niša, u selu Ostrovica, nalazi se manastir Svete Petke Iverice, a pogled u oči ove svetiteljke, čiji je lik naslikan na ikone, otkriva duševno stanje posmatrača, tvrdi zamenik tutora manastira, Hadži Dragan Ilić.
Možda vas zanima:
DA LI STE ČULI ZA BUNAR SVETOG SAVE NA HILANDARU? Voda ima čudotvornu moć, a Svetogorci veruju da će nastupiti kraj vremena kada bude presahnula (VIDEO)
Jedna od većih svetinja manastira Hilandara je i bunar Svetog Save. Bunar je star koliko i sam manastir.
NJENE OČI GOVORE O VAŠEM DUŠEVNOM STANJU O čudesnoj moći ovog mesta govore i oni koji dolaze u manastir i rado se vraćaju
Na dvadeset kilometara od Niša, u selu Ostrovica, nalazi se manastir Svete Petke Iverice, a pogled u oči ove svetiteljke, čiji je lik naslikan na ikone, otkriva duševno stanje posmatrača, tvrdi zamenik tutora manastira, Hadži Dragan Ilić.
Možda vas zanima:
DA LI STE ČULI ZA BUNAR SVETOG SAVE NA HILANDARU? Voda ima čudotvornu moć, a Svetogorci veruju da će nastupiti kraj vremena kada bude presahnula (VIDEO)
Jedna od većih svetinja manastira Hilandara je i bunar Svetog Save. Bunar je star koliko i sam manastir.
NJENE OČI GOVORE O VAŠEM DUŠEVNOM STANJU O čudesnoj moći ovog mesta govore i oni koji dolaze u manastir i rado se vraćaju
Na dvadeset kilometara od Niša, u selu Ostrovica, nalazi se manastir Svete Petke Iverice, a pogled u oči ove svetiteljke, čiji je lik naslikan na ikone, otkriva duševno stanje posmatrača, tvrdi zamenik tutora manastira, Hadži Dragan Ilić.
Postoje samo dva izuzetka - mačke (koje love miševe i tako čuvaju i namirnice ali i drevne spise koji se nalaze u manastirskih arhivima) i kokoške (koje legu jaja od čijih žumanaca se prave boje koje se koriste u ikonopisanju).
Zašto je Sveta Gora zabranjena za žene?
O tome zašto je Sveta Gora zabranjena za žene danas postoji zapravo samo legenda. Prema njoj, Bogorodica je jednom tuda plovila sa Svetim apostolom Jovanom ka Kipru kada se podigla velika oluja. To ih je prisililo da pristanu baš na Atosu, kraj današnje luke manastira Iviron.
Bogorodica je izašla na obalu i, oduševljena lepotom blagoslovila je i zamolila Isusa da poluostrvo daruje njoj. Tada se začuo glas: “Neka ovo mesto bude tvoje nasleđe i tvoj vrt, raj i nebo spasenja za one koji traže spasenje“.
Jedno od verovanja je da Bogorodica nije mogla da ode na Kipar kada je želela, pa je ostala na Svetoj gori.
Od tog trenutka Sveta Gora je posvećena Majci Božjoj i zato tu nije dozvoljen pristup drugim ženama.
Zato se Sveta gora naziva i Bogorodičinim vrtom i ona je jedina predstavnica žena na tom mestu.
Drugo objašnjenje, govori da je Sveta Gora mesto na kome žive isključivo muški monasi i da je ženama zabranjen pristup kako ih ne bi dovodile u iskušenje i skretale im misli da njihove misije.
Na primer, sve do 11. veka na poluostrvu je tolerisano prisustvo pastira, a onda je vaseljenski patrijarh strogo zabranio njihovo prisustvo.
Razlog? Pastirice su često znale da izazivaju i uznemiruju monahe i dešavalo se da zbog toga manastiri gube kaluđere.
Na Svetoj gori živi oko 2.500 monaha u pećinama, kolibama ili nekom od 20 manastira. Zabrana iz 10. veka bila je najjednostavniji način da se osigura celibat.
Srpkinje koje su boravile na Svetoj Gori
Srpski Hilandar jedinstven je među svetogorskim manastirima jer je, prema legendi, tu Bogorodica dozvolila caru Dušanu da dovede svoju suprugu, caricu Jelenu, i tako se skloni od kuge.
Printscreen:vikipedija
Ipak, iz poštovanja prema svetinji, carica je zapravo boravila u hilandarskoj luci Hrusiji, a na kopnu je nošena u nosiljci tako da nije kročila na tlo i prekršila zakon.
Još jedna Srpkinja se pominje kao osoba koja je možda posetila Svetu Goru. Naime, manastir Svetog Pavla podigao je despot Đurađ Branković, a zajedno sa još nekoliko svetinja, darivala ga je despotova ćerka Mara.
Turske hronike navode da je ovom prilikom Mara posetila Svetu Goru dok manastirsko predanje kaže da je istina da je potonja osmanska sultanija (bila je udata za sultana Murata II) bila ktitorka, ali da nije kročila na tlo poluostrva upravo jer je znala da je ženama to zabranjeno.
Kazne za prekršioce zabrane
Takođe, 1953. jedna Grkinja Marija Poimendou maskirana u muškarca došla je na Atos i tamo provela tri dana, posle čega je Grčka donela zakon koji zabranjuje ženama da odlaze na Svetu goru i propisuje kaznu od 12 meseci zatvora za one koje ga prekrše.
U skorije vreme, pravilo je prekršeno kada su ukrajinski krijumčari ostavili na Atosu četiri Moldavke 2008, koje je na kratko zadržala policija, ali su im monasi obezbedili pomilovanje.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)