"RADOVAN III" ROĐEN NA DANAŠNJI DAN Ono što je najinteresantnije su Zoranove improvizacije po kojima je ostao poznat (VIDEO)
Jedan je od najpopularnijih srpskih glumaca na prostoru bivše Jugoslavije rođen je na današnji dan (11. maj) 1933. godine u Zaječaru
Iako je prošlo više od 30 godina otkad nas je napustio slavni i definitivno najcitiraniji srpski glumac, Zoran i dalje živi kroz svoje uloge i filmove. Rođen je 11. maja 1933. godine u Zaječaru. Njegov deda bio je Nemac, koji se oženio Srpkinjom Stevkom, prešao u pravoslavlje i dobio ime Radmilo. Odatle prezime Radmilović. Zoran se zainteresovao za glumu tokom gimnazijskih dana, pa je razmišljao da upiše Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju. Na insistiranje svog oca, ipak upisuje Pravni fakultet, gde se nije najbolje snašao. Nakon toga se oprobao i u arhitekturi i na Filološkom fakultetu, ali na kraju ipak upisuje glumu i diplomira 1963. godine.
Počinje da radi u Beogradskom dramskom pozorištu, a prva veća uloga stigla je nakon godinu dana, i to u predstavi „Kralj Ibi“. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina, Zoran počinje da glumi i na filmu. Ipak, kruna njegove karijere bila je predstava „Radovan III“, po kojoj ga danas mnogi pamte i rado citiraju mnoge komične rečenice. Ono što je najinteresantnije su Zoranove improvizacije, koje je primenio i u ovoj predstavi, i po kojima je ostao poznat. Tokom karijere osvojio je brojne glumačke nagrade (Dobričin prsten, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Sedmojulsku nagradu SR Srbije...). Preminuo je 21. jula 1985. godine, nedugo nakon što je odigrao 299. predstavu „Radovan III“.
Izvor: meettheserbs
Možda vas zanima:
Kralj scene i kafane – neponovljivi Zoran Radmilović
Postojao je samo jedan glumac koji je mogao da napravi predstavu od sopstvene pauze, da iz jedne rečenice napravi legendu i da publiku drži u neizvesnosti šta će izgovoriti sledeće – Zoran Radmilović. Njegova scena bila je i pozornica i kafana, a život je živeo jednako strasno u oba sveta.
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
Možda vas zanima:
Kralj scene i kafane – neponovljivi Zoran Radmilović
Postojao je samo jedan glumac koji je mogao da napravi predstavu od sopstvene pauze, da iz jedne rečenice napravi legendu i da publiku drži u neizvesnosti šta će izgovoriti sledeće – Zoran Radmilović. Njegova scena bila je i pozornica i kafana, a život je živeo jednako strasno u oba sveta.
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)