IDEJA VITEŠTVA U SRBIJI NIKAD NIJE UMRLA Jedan mladić pravi oklope kakve je imao despot Lazarević ZNATE LI ŠTA SU BRNJE i BASINET?
Ako ste se pitali kako su se pravili oklopi u srednjem veku, i kako su se osećali vitezovi u njemu, otkrio je upravo Aleksandar Urošević.
Aleksandar Urošević, u okolini Valjeva, ima radionicu u kojoj nastaju istorijske replike i borbeni oklopi.
- Okloparstvom sam počeo da se bavim od prvog dana kada sam došao u udruženje Beli orlovi. Naime, to je i bio razlog zašto sam došao u Bele orlove. Želeo sam da naučim kako su se pravili oklopi. Tada smo imali vrlo skromna znanja. Prvo smo počeli da pravimo brnje - rekao je za televiziju Kurir Aleksandar Urošević, oklopar.
- Najveća muka je bila shvatiti kako sam oklop funkcioniše. Nijedan oklop nije pravljen za svakog čoveka. Morate imati tačne mere i morate ući u anatomiju svakog čoveka kada pravite i to su bili najveći problemi. Moj prvi oklop bio je pravljen za mene, i napravio sam ga većim, pa mi nije odgovarao - rekao je za televiziju Kurir Aleksandar Urošević, oklopar.
Možda vas zanima:
Dvoboji u Beogradu: Kada su čast i ljubav odlučivane pištoljem
U 19. i početkom 20. veka Beograd nije bio samo centar politike i trgovine, već i mesto gde su se sporovi često rešavali – dvobojem. Iako zvuči kao scena iz romana, dvoboji su zaista bili prisutni u srpskom društvu, naročito među oficirima, političarima i uglednim građanima.
Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.
Možda vas zanima:
Dvoboji u Beogradu: Kada su čast i ljubav odlučivane pištoljem
U 19. i početkom 20. veka Beograd nije bio samo centar politike i trgovine, već i mesto gde su se sporovi često rešavali – dvobojem. Iako zvuči kao scena iz romana, dvoboji su zaista bili prisutni u srpskom društvu, naročito među oficirima, političarima i uglednim građanima.
Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.
Možda vas zanima:
Dvoboji u Beogradu: Kada su čast i ljubav odlučivane pištoljem
U 19. i početkom 20. veka Beograd nije bio samo centar politike i trgovine, već i mesto gde su se sporovi često rešavali – dvobojem. Iako zvuči kao scena iz romana, dvoboji su zaista bili prisutni u srpskom društvu, naročito među oficirima, političarima i uglednim građanima.
Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.
A podsetimo, etika je srpskom vitezu bila viši zakon od zakona pobede i poraza: "Bolje ti je izgubiti glavu nego svoju ogrešiti dušu", kaže narodna pesma.
Basinet šlem je srednjevekovni evropski vojni šlem ili kaciga koji je imao otvor za lice. On se razvio od gvozdenog ili čeličnog konusnog šlema (“kape”) i kao svoju osobenu karakteristiku imao je zašiljeni vrh, dok se pri dnu širio bočno i sa zadnje strane kako bi omogućio zaštitu za vrat. Koristio se za pešadijsku vojsku.
- Ovakav šlem je nosio naš despot Stefan Lazarević. To su oklopi koji su bili jako skupi u to vreme, a mi smo ih imali u to vreme u jako velikom broju.
Kako je nastalo "Kažite dragička"? Zanimljiva priča o Beograđanki koja je volela ovo da radi
Donosimo vam zanimljivu priču o gospođi Dragi po kojoj je nastala čuvena izreka "Kaži dragička!"
Ovo je najmoćnija moltva za zaštitu dece: Sve majke treba da izgovaraju ove reči svakog dana
Kroz molitvu, izražava svoju brigu i nadu za srećnu i uspešnu budućnost svoje dece, ali i aktivno komuniciraju sa Bogom
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Komentari(0)