Najraniji hrišćani, oni koji su živeli u apostolskim vremenima, dakle, tokom prvog stoleća nove ere, molili su se stojeći
Najraniji hrišćani, oni koji su živeli u apostolskim vremenima, dakle, tokom prvog stoleća nove ere, molili su se stojeći. Čini se da se već tada smatralo da je sedenje u prisustvu Boga nedolično i neprilično.
Zanimljivo je da je jedan od najvažnijih zapadnih ranohrišćanskih pisaca, Tertulijan, imao isto mišljenje kada je stvarao krajem II i početkom III veka. On kaže: “Ako nije pristojno sedeti pred onim, koga treba poštovati i koga poštujemo, to je sasvim neblagodarno sedeti pred licem Boga živoga, pred kojim stoji anđeo što se moli - sveštenik”.
Crkva na Istoku vremenom je ovom običaju dodala i posebna značenja, pa se tako danas kaže da se stajanjem simbolizuje Hristov vaskrs i naše oslobađanje od greha i od pada u greh.
Možda vas zanima:
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
Možda vas zanima:
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
Možda vas zanima:
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
Važnost stajanja u pravoslavnoj crkvi toliko je velika da postoje dani kada nijedan drugi položaj nije dozvoljen i kada ne sme ni da se kleči. Pravilo je da se redovno nedeljom, kao i u dane od Uskrsa do Duhova, ne kleči već verni u te dane treba da se mole stojeći.
Naravno, Crkva dopušta da se sedi (ako se ima gde) u nekim prilikama, ali ovo uglavnom važi samo za stare ljude, bolesna i trudnice. Međutim, crkveni ustav dopušta i propisuje da se za vreme izvesnih bogosluženja može sedeti. Kad se čitaju katizme, sedalni, prolozi ili sinaksari Crkva dopušta svom narodu da sedi, da bi oni koji se umore u prethodnim delovima bogosluženja, mogli pažljivo slušati ono, što se čita ili poje i sedalnima, katizmima itd.
Sve ovo važi za pravoslavne hrišćane. Sa druge strane, rimokatolici sede tokom mise odn. liturgije. Ta praksa je po svemu sudeći na Zapadu nastala u najranijim vremenima, u svakom slučaju tokom prvog milenijuma. Misa počinje sedenjem zato što je to srednja tačka između druga dva položaja, stajanja i klečanja.
Uglavnom, sedi se tokom prva dva čitanja mise, kao i nakon čitanja jevanđelja, dok đakon sprema evharistiju za pričest, kada nastupa vreme velikog iščekivanja svete tajne. Kada je sveštenik spreman, svi ustaju na noge.
Na noge se ustaje i tokom drugih važnih momenata mise, kao što je molitva “Gospodi, pomiluj”; ovim činovima višestrukog sedanja i ustajanja naglašava se poštovanje Isusa Hrista, a rezon na Zapadu je verovatno takav, da smatraju da se neprekidnim stajanjem smisao tog čina rasplinjuje. Pritom se sedenjem izbegava zamaranje i omogućava koncentracija prilikom čitanja svetih spisa i propovedi.
Nakon čitanja Simbola vere, rimokatolici opet ustaju… da bi klekli. Ponovo, simbolika je ovde ista kao i kod nas: u pitanju je potpuna predaja Bogu, poniznost, pokoravanje, priznavanje krivice, kajanje, molba za oproštaj grehova. Od tog trenutka, tokom većeg dela ostatka mise vernici će ostati na kolenima jer se očekuje “dolazak” Isusa Hrista.
Ne zaboravite, i rimokatolici i pravoslavni veruju da je Hrist realno prisutan u hlebu i vinu kojima se vrši pričest; doduše, Pravoslavna crkva smatra da se hleb i vino i fizički i duhovno transformišu u telo i krv Hristovu (naravno, kako se to odigrava i kako je to moguće, božanska je misterija), dok Katolička crkva smatra da se transformišu samo suštinski i duhovno a da fizički to i dalje ostaju hleb i vino.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)