Tesla je, naime, pridavao veliki značaj svojoj ishrani.
Nikola Tesla, jedan od najpoznatijih pronalazača i vizionara 20. veka, bio je poznat po svojoj asketskoj ishrani, koja se zasnivala uglavnom na biljnoj hrani. Prema nekim izvorima, Tesla je veći deo svog života praktikovao vegetarijanstvo, verujući da mu takva ishrana povećava energiju i poboljšava mentalni fokus.
Tesla je u jednom intervjuu podelio svoju filozofiju ishrane, ističući važnost izbora namirnica koje unosimo u svoje telo. „Hrana je možda najvažniji faktor koji utiče na našu sposobnost razmišljanja i kreativnosti“, rekao je Tesla.
Iako je Tesla bio poznat po skromnosti i jednostavnosti u ishrani, nije se plašio eksperimentisanja. Neki izvori navode da je Tesla praktikovao kratke periode posta, verujući da čisti telo i um od toksina, poboljšavajući mentalnu bistrinu, prenosi Klik.hr.
Možda vas zanima:
Tesla je bio posebno vezan za manastir na Fruškoj Gori: Meštani pričaju da mu je spasio život, a tu je životni vek provela njemu bliska osoba
Petronije, iguman manastira Šišatovac i sestrić Nikole Tesle, bio je poznat po svom besedništvu, naučnom i pisanom radu.
Pre 138 godina Tesla osmislio izum bez kojeg danas ne možemo: Srpski genije osvetlio planetu, a sam umro u hotelu, evo šta je rekao kada je posetio Beograd
Nikola Tesla je 22. oktobra 1887 prijavio izum koji je promenio svet - višefaznu naizmeničnu struju, temelj moderne električne energije.
Možda vas zanima:
Tesla je bio posebno vezan za manastir na Fruškoj Gori: Meštani pričaju da mu je spasio život, a tu je životni vek provela njemu bliska osoba
Petronije, iguman manastira Šišatovac i sestrić Nikole Tesle, bio je poznat po svom besedništvu, naučnom i pisanom radu.
Pre 138 godina Tesla osmislio izum bez kojeg danas ne možemo: Srpski genije osvetlio planetu, a sam umro u hotelu, evo šta je rekao kada je posetio Beograd
Nikola Tesla je 22. oktobra 1887 prijavio izum koji je promenio svet - višefaznu naizmeničnu struju, temelj moderne električne energije.
Možda vas zanima:
Tesla je bio posebno vezan za manastir na Fruškoj Gori: Meštani pričaju da mu je spasio život, a tu je životni vek provela njemu bliska osoba
Petronije, iguman manastira Šišatovac i sestrić Nikole Tesle, bio je poznat po svom besedništvu, naučnom i pisanom radu.
Pre 138 godina Tesla osmislio izum bez kojeg danas ne možemo: Srpski genije osvetlio planetu, a sam umro u hotelu, evo šta je rekao kada je posetio Beograd
Nikola Tesla je 22. oktobra 1887 prijavio izum koji je promenio svet - višefaznu naizmeničnu struju, temelj moderne električne energije.
Detalji njegove ishrane često su tajnoviti i kontroverzni, ali mnogi istraživači se slažu da je Teslina skromna ishrana zasnovana na biljci odigrala ključnu ulogu u održavanju njegove vitalnosti i mentalne oštrine. Kada je reč o dnevnom rasporedu obroka, Tesla je imao neobične navike. Za doručak bi obično popio jednu do dve šolje toplog mleka i pojeo nekoliko jaja. Često nije imao ništa za ručak, a držao se dva glavna obroka dnevno: doručka i večere. Za večeru bi jeo povrće i supu, a za užinu bi uzeo parče sira i jabuku.
Suprotno uobičajenim preporukama da je ljudima potrebno osam sati sna dnevno, Tesla je retko spavao i tvrdio je da mu nedostatak sna ne smeta. NJegove prakse spavanja bile su neobične, a doktori su generalno predlagali više spavanja da bi održali zdravlje. Međutim, Tesla je tvrdio da mu je dovoljno samo nekoliko sati sna da se oseti potpuno napunjen energijom.
Tesla je bio poznat po svom asketizmu i kontroli, a njegova ishrana i navike spavanja bili su deo njegove posebne životne filozofije. Ove navike, koliko god bile nekonvencionalne, doprinele su njegovoj neverovatnoj kreativnosti i sposobnosti da dođe do ideja koje su promenile svet.
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Zašto Srbi i danas mole Svetu Petku za zdravlje: Narodno predanje i moćna vera kroz vekove
Kroz vekove, Sveta Petka ostala je simbol utehe, vere i isceljenja – a običaji vezani za nju i danas žive u srcima vernika širom Srbije.
Komentari(0)