Ovo je najzdravija riba na svetu: Hranljivija od lososa, evo zašto treba da je uvrstite u nedeljni jelovnik
Ova riba je prepuna proteina i drugih korisnih materija
Malo ko razmišlja o koristi skuše koju ona ima za organizam, više cene samo njene kvalitete ukusa. Svaki proizvod ima hemijska svojstva i na određeni način deluje na organizam.
U hemijskom sastavu skuše ima mnogo belančevina i masnoća, a njih ima više u ribi ulovljenoj tokom zime u severnijim regionima.
Uobičajena količina masti je 13 grama što je dovoljno da se riba definiše kao masna. Belančevina je u proseku 18 grama i apsorbuju se tri puta brže od belančevina u goveđem mesu.
Skuša je niskokalorična riba. Da bismo dobili dnevni unos kalorija, treba da pojedemo otprilike 700 grama ribe, ali ne bi trebalo da zaboravimo o mastima u njoj.
Nezasićenih masnih kiselina u skuši je u velikim količinama. One su dragocen proizvod i antioksidans. Pomažu u jačanju membrana ćelija organizma na račun neutralizacije slobodnih elektrona.
To su radikali koji mogu da probiju zidove ćelija i da naruše njihovu aktivnost. To dovodi do pojavljivanja niza oboljenja, uključujući i onkološka. Da bismo to izbegli, važno je da se hranimo odgovarajućim proizvodima.
Nije slučajno što se deci daje riblje ulje – ono je puno nezasićenih masnih kiselina. Hemijski sastav skuše blagotvorno utiče na harmonični rast i razvoj dece i veoma je koristan i za trudnice i dojilje.
Kako bi se izbegao disbalans između rasta i razvitka unutrašnjih organa kod adolescenata, skuša treba da bude prisutna u njihovom režimu ishrane.
Dragoceni sastojci skuše su i mineralne materije. Ona sadrži kalijum, fosfor, fluor, sumpor, cink, hlor, natrijum. To su mikroelementi ogromne koristi. Celi spektar vitamina B je sadržan u ovoj ribi. Velika je koncentracija vitamina B12 i vitamina PP.
Vitamin B pomaže u sintezi DNK i učestvuje u metabolizmu masti. Česta ishrana sa skušom reguliše šećer u krvi, pomaže sistemu organa za varenje i jača nervni sistem. Pomaže u stvaranju hemoglobina i zasićenju kiseonikom.
Zahvaljujući mastima i nezasićenim masnim kiselinama ona je mnogo korisna za mozak, kožu i kosu. Velika koncentracija fosfora pomaže u izgradnji mnogih fermenata koji su pokretači hemijskih reakcija ćelija.
Celokupna vitalnost organizma može da se obezbedi samo jednom vrstom ribe. Fosforne kiseline u skuši su tkivo ljudskog skeleta, zbog toga je ona mnogo korisna za decu, ali i za odrasle, s obzirom na to da se s godinama kod njih pojavljuju problemi sa mišićno-koštanim aparatom.
Jesenja pita od prosa i jabuka: Zaboravljeni posni kolač iz južne Srbije
Napravljena od skromnih sastojaka, bez jaja, mleka i šećera, ova pita je bila jesenja poslastica sirotinje – a danas je pravo otkriće za ljubitelje zdrave, domaće i postne hrane
Zlatiborski specijalitet prste da poližete: Recept star više od 100 godina, ukus i miris vraća u detinjstvo
Zlatiborska gibanica po receptu starom više od 100 godina.
Omiljeni slavsko predjelo: Recept za najukusnije paprike u pavlaci
Zašto baš paprike u pavlaci?
Pogača bez kvasca i jaja: Pravi je spas domaćicama u mnogim prilikama, sprema se lako, a ukus osvaja
Ukoliko nemate vremena da čekate da testo naraste ili ste upravo shvatili da ste ostali bez kvasca, ovaj recept će vam biti spas u mnogim prilikama.
Slani pekmez iz Homolja: Zaboravljena zimnica od paradajza, jabuka i ljute paprike
Nije slatko, nije ajvar, nije ni sos – a bilo je neizostavno u sirotinjskim kuhinjama Homolja. Slani pekmez se kuvao dugo, na tihoj vatri, i čuvao za zimu kao zlato.
Komentari(0)