Kolač koji donosi sreću na trpezu - kako se pravi sremački kuglof
Poreklom iz srednje Evrope, kuglof je preko Austrougarske stigao u Srem i zauvek ostao u vojvođanskim kuhinjama. Danas je to kolač koji čuva duh prošlih vremena, ali i dalje pronalazi svoje mesto na savremenim trpezama.
Kuglof u tradiciji Srema
U Sremu kuglof nije bio samo poslastica, već deo svečanosti. Spremao se za Božić, Uskrs, slave i svadbe. Poseban kalup, kružnog oblika sa rupom u sredini, bio je gotovo obavezna oprema u svakoj kući. Kuglof se rezao svečano, često uz vino ili kuvanu rakiju, a deca su nestrpljivo čekala prve kriške, jer se verovalo da kuglof donosi sreću i blagostanje.
Recept za sremački kuglof
Možda vas zanima:
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Kako se pravi peglana kobasica: receptura i tradicija pirotskog kraja
Peglana kobasica potiče iz Pirota i okolnih sela, a vekovima je bila način da se meso sačuva tokom zime bez zamrzivača i aditiva. Nastala je u stočarskom kraju gde se cenilo da hrana bude prirodna, snažna i dugotrajna. Danas je ovaj specijalitet postao zaštićena oznaka geografskog porekla i ponos pirotskog kraja.
Možda vas zanima:
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Kako se pravi peglana kobasica: receptura i tradicija pirotskog kraja
Peglana kobasica potiče iz Pirota i okolnih sela, a vekovima je bila način da se meso sačuva tokom zime bez zamrzivača i aditiva. Nastala je u stočarskom kraju gde se cenilo da hrana bude prirodna, snažna i dugotrajna. Danas je ovaj specijalitet postao zaštićena oznaka geografskog porekla i ponos pirotskog kraja.
Možda vas zanima:
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Kako se pravi peglana kobasica: receptura i tradicija pirotskog kraja
Peglana kobasica potiče iz Pirota i okolnih sela, a vekovima je bila način da se meso sačuva tokom zime bez zamrzivača i aditiva. Nastala je u stočarskom kraju gde se cenilo da hrana bude prirodna, snažna i dugotrajna. Danas je ovaj specijalitet postao zaštićena oznaka geografskog porekla i ponos pirotskog kraja.
Potrebni sastojci:
- 500 g brašna
- 200 g šećera
- 150 g putera ili masti
- 4 jaja
- 200 ml mleka
- 1 kockica kvasca (ili 1 kesica suvog kvasca)
- 100 g suvog grožđa (po želji i seckani orasi ili bademi)
- prstohvat soli
- korica limuna ili pomorandže
Priprema:
- Umlako mleko razmutiti kvasac sa kašičicom šećera i ostaviti da nadođe.
- U većoj činiji umutiti jaja sa šećerom, pa dodati omekšali puter ili mast.
- Umešati brašno, prstohvat soli i nadošli kvasac, pa sve dobro zamesiti.
- Dodati suvo grožđe i koricu limuna, pa testo ostaviti da naraste na toplom.
- Kada testo udvostruči volumen, prebaciti ga u dobro podmazan i pobrašnjen kalup za kuglof.
- Peći u unapred zagrejanoj rerni na 180°C oko 40–50 minuta, dok ne dobije zlatnu koricu.
- Pečen kuglof izvaditi iz kalupa, posuti prah šećerom i poslužiti topao ili hladan.
Shutterstock
Mala tajna domaćica
- Da bi kuglof bio mekši, domaćice su testo mesile duže i uvek ga ostavljale da dobro nadođe, pa tek onda stavljale u kalup.
- Kalupi su se nekada mazali svinjskom mašću i posipali brašnom, jer se tada kuglof najlepše odvajao i dobijao hrskavu koricu.
- Umesto suvog grožđa, starije žene su znale da ubace i sitno seckane dunje ili jabuke, da kolač duže ostane sočan.
- U nekim sremačkim kućama kuglof se na kraju prelivao šećernim sirupom ili posipao cimetom, kao znak da je praznik pred vratima.
Miris prošlosti u savremenom domu
Iako danas postoje moderne verzije sa čokoladom i raznim dodacima, pravi sremački kuglof zadržao je jednostavnost i miris detinjstva. U njemu je sažeta tradicija vojvođanskih domaćica, koje su znale da najlepše trenutke u kući uvek prate mirisi iz rerne.
Specijalitet kojem niko ne može odoleti: Majstorske piroške sa mesom iz rerne koje se prave bez kapi ulja
Tople i meke iznutra, a spolja zlatno rumene i hrskave.
Slavni kuvar otkrio tajnu najukusnijeg gulaša: Trik zbog kojeg je meso sočno i mekano
Odabir mesa je najvažniji deo posla
Dodajte ovaj sastojak i ćufte se nikad neće raspasti: Mleveno meso ostaje sočno i savršeno čvrsto
Trik iskusnih domaćica! Zaboravite na hleb i jaja – samo 1 sastojak je „lepak“ za mleveno meso i čuva mu sočnost!
KAO DA JE PRAVILA VAŠA BAKA! Post nikad nije bio ukusniji: Domaće noklice u bogatom paprikašu, TRIK u 1 SASTOJKU
Ovaj bogati paprikaš od povrća i krompira sam po sebi je gust i aromatičan
Recept star vekovima: Posna sarma sa Hilandara kraljica je svake slavske trpeze
Kako je sezona slava stigla, domaćice se sve više trude da na stolu imaju najbolje specijalitete za svoje goste
Komentari(0)