NA SRETENJE SVAKI VERNIK MORA DA URADI OVO: Da bi vas sreća pratila tokom cele godine, obavezno ispoštuje OVAJ OBIČAJ!

Teodora Tojagić

11:00

Aktuelno 0

15. februara prvoslavna crkva slavi Sretenje Gospodnje

NA SRETENJE SVAKI VERNIK MORA DA URADI OVO: Da bi vas sreća pratila tokom cele godine, obavezno ispoštuje OVAJ OBIČAJ!
Shutterstock

Sretenje je jedan od važnijih praznika, a pravoslavni vernici ga obeležavaju 15. februara u znak sećanja na događaj kada je Bogorodica 40 dana nakon rođenja donela Isusa Hrista u hram, a tom prilikom pojavi se starac Simeon i Ana, kći Fanuilova.

Starac Simeon reče: "Sad otpuštaš u miru slugu svojega, Gospode, po reči svojoj, s mirom; jer oči moje videše spasenje tvoje; spasenje koje si pred svim narodima spremio, svetlost da narode obasjava, i slavu naroda tvoga Izrailja." Ove reči se i danas koriste u molitvama i na liturgijama.

Za praznik Sretenje još od davnina vezuju se mnogi običaji i razna verovanja, a jedan od najvažnijih jeste molitva. Prema starom narodnom verovanju na Sretenje se sreću leto i zima, a medved izlazi iz svog skloništa i pogleda da li ima senku. Ako je ima, onda se okrene i vraća u pećinu da odspava još šest nedelja, koliko će zima trajati. Ako nema senku, onda se odgega u šumu u potrazi za hranom.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Postojalo je staro verovanje da na ovaj dan devojka treba dobro da pogleda koga će prvo ujutru sresti, jer je moguće da osoba koju sretne liči na njenu srodnu dušu. Ovog dana se predskazuje vreme. Po verovanju, ako pada sneg ili kiša - zime više neće biti, a ako sija sunce - biće još hladnog vremena.

Postoji običaj da se na Sretenje pale sveće kao simbol svetlosti i zaštite doma od negativnosti. Takođe, valja odneti nekoliko sveća u crkvu da se osveštaju. Te sveće se čuvaju u kući i pale u slučaju neke nevolje. Pale se ako se razboli ukućanin ili domaća životinja, i veruje se da njen plamen i dim momentalno leče.

Ovaj praznik je krsno ime pojedinih rodova, a abadžije su ga uzele kao krsnu slavu esnafa. Sretenje, koje su narodna mašta i iskustvo obogatili nizom običaja i verovanja, posebno je značajno za srpski narod i usled činjenice da se na ovaj dan zbio najprelomniji događaj u našoj istoriji - podignut je 1804. godine u Orašcu Prvi srpski ustanak pod vođstvom Karađorđa. Država Srbija od 2001. slavi Sretenje kao Dan državnosti.

Ovog dana se predskazuje vreme. Po verovanju, ako pada sneg ili kiša - zime više neće biti, a ako sija sunce - biće još hladnog vremena.

Sretenje je i dan obeležavanja Dana državnosti Srbije.

(Lovesensa)

Moravski lisnik

Biće u obliku velikog lista, a u njemu pravi raj: Grad Čačak na obali reke dobija novi park jedinstven u Srbiji - ovako će da izgleda Moravski lisnik

Aktuelno

16:00

2 decembar, 2025

Grad Čačak dobija još jednu uređenu zelenu površinu, jer je u planu da se na prostoru između Zapadne Morave i odbrambenog bedema, od Sportskog centra “Mladost“ do vodozahvata u Beljini, izgradi novi gradski park površine 56,18 hektara. Reč je o projektu “Moravski lisnik“, za koji je JP “Gradac“ izradilo urbanistički projekat.

Osečina

Sve što je bajato to mi prija - ustajala čorba i trule voćke su na meniju: Milutin iz Osečine svetski fenomen, čovek preko 30 godina jede samo pokvarenu hranu i oseća se kao mladić

Aktuelno

21:00

1 decembar, 2025

Dok neko svoj jelovnik ne može zamisliti bez mesa, drugi svoju ishranu baziraju na voću i povrću. Međutim, kad je izbor hrane u pitanju Milutin iz Osečine je svetski fenomen. Naime, ovaj čovek više od trideset godina nije probao svežu hranu, njegov organizam traži bajat hleb, pokvaren pasulj ili ustajalu čorbu, dok su mu za dezert glavna poslastica trule voćke.

Stefanovići

Četiri generacije i 11 članova porodice Stefanović živi pod jednim krovom: Sve stekli poštenim radom a deda kaže - jedini san nam je kilometar ipo asfaltnog puta

Aktuelno

20:00

1 decembar, 2025

Na padinama prelepe, ali surove planine Golije smestilo se selo Šarenik u kojem se i dalje živi kao što se živelo nekad. Vredno i pošteno se radi, zarađuje za život sa svojih deset prstiju. Život u zajednici gore nije retkost kao u gradskim sredinama, a najbolji primer za to jeste porodica Stefanović u kojoj pod jednim krovom živi čak 11 članova.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading